Nakon izjava Mate Arlovića, Joška Kontića, Zlatka Tomčića, ali i Dražena Budiše i Ivice Račana, očito je da je Vlada ponovno u krizi. Neki kažu da je to deseta, jubilarna kriza Vlade. Težina ove krize je to značajnija što je povod bio beznačajniji (mostarina), te što sve stranke u vladajućoj koaliciji već na pameti imaju izbore jer iduća godina je izborna. Osim taktiziranja oko glasovanja u Saboru, neodmjerenih izjava, kašnjenja u donošenju nekih ključnih zakona, a posebno onih koji su vezani za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, započela je razmjena vrlo oštrih udaraca ispod stola.
Začuđujuće je što se dosad Državno odvjetništvo i Vlada nisu izjašnjavali o kaznenoj prijavi i izjavama Vesne Balenović, bivše djelatnice “Ine”, o kriminalu sadašnje vlasti u “Ini” te izravnim optužbama protiv potpredsjednika Vlade Linića i direktora “Ine” Dragičevića. Malo je tko očekivao da će glavna tajnica HSLS-a Zorica Nikolić otvoreno stati iza Vesne Balenović. Mnogi ozbiljni analitičari smatraju da ponovno aktualiziranje Bijele knjige, za koju ozbiljni tisak u posljednje vrijeme piše da je autorski rad sadašnje uprave “Ine” na čelu s Tomislavom Dragičevićem, neposredno prije odluke o prodaji dijela “Ine”, služi eliminiranju mogućih ulagača i strateških partnera, ali i želji da se privatizacija “Ine” zaustavi. To bi prije izbora svakako odgovaralo barem jednoj stranci vladajuće koalicije.

Među: Vladajuća koalicija

Slične razlike vide se i kod inicijative HSLS-a (posebno J. Mijalića) za smjenom viceguvernera HNB-a Čede Maletića, ali i kod stavova o sanaciji Riječke banke i uloge SDP-a, a posebno uloge Slavka Linića. Nesumnjivo je da HSLS više neće ići natrag, a i HSS je vrlo nezadovoljan odnosima u vladajućoj koaliciji te posebno kašnjenjem zakona iz sfere reforme poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta.
Donošenje odluke o nekoliko ozbiljnih kadrovskih rješenja blokirano je zbog sukoba u vladajućoj koaliciji (obavještajne službe, Fond za privatizaciju, zdravstveni fond).
Ova kriza Vlade dolazi prije ljeta, pa će se vjerojatno smiriti na mjesec-dva, ali je sasvim sigurno da su započele kalkulacije svih stranaka vladajuće koalicije oko izbora. Postoji zlatno pravilo u zemljama duge demokratske tradicije: koalicija koja se raspada nikad ne može dobiti izbore. Zato čvrsto vjerujem da će se politička scena presložiti. Možda će već i prije izbora biti predizbornih dogovora. To će ovisiti o novom izbornom zakonu. Od jeseni možemo očekivati još oštrije konfrontacije unutar vladajuće koalicije. Ali najveću štetu Hrvatska će imati od kašnjenja gospodarskih reformi, usklađivanja s europskih zakonodavstvom i donošenja nekih ključnih zakona vezanih uz sporazum o stabilnosti i pridruživanju.
Summit u Kopenhagenu se približava (prosinac 2002.). Nemamo puno vremena za iskorake prema EU i priključenje onoj skupini zemalja koja neće biti primljena u EU u prvom krugu (npr. Bugarska i Rumunjska). Zato je uvijek bolje imati prijevremene izbore nego nestabilnu vladu. To pravilo posebno vrijedi za zemlje u tranziciji, a najbolje i najpoštenije bilo bi da Vlada prije ljetnih odmora objavi datum izbora. Kako je iduća godina izborna, Vlada bi sačuvala obraz, a bili bi i mnogo čišći odnosi unutar vladajuće koalicije do izbora.

Među: Ivo Sanader i Ivić Pašalić

Ivo Sanader je odlukom Središnjeg odbora HDZ-a smijenio Ivića Pašalića s mjesta ravnatelja Zaklade Franjo Tuđman. To je nakon smjenjivanja s mjesta potpredsjednika Sabora i izravnog poraza na Saboru HDZ-a u borbi sa Sanaderom za mjesto predsjednika stranke treći veliki poraz Ivića Pašalića, bez obzira na primijenjene mehanizme, metode i tehnologiju smjenjivanja. Svijet priznaje samo pobjednike.
Izabran je i novi tajnik HDZ-a, a raspuštena je i organizacija Mladeži HDZ-a. Nakon izjave Ivića Pašalića da je vodstvo HDZ-a na čelu s Ivom Sanaderom nelegalno, te da ga čine ljudi koje je smijenio predsjednik Franjo Tuđman (Ivo Sanader, Vladimir Šeks, Andrija Hebrang i Branimir Glavaš), očito je da sukobi u HDZ-u ulaze u završnu fazu te da više nikog ne bi iznenadilo i isključivanje Ivića Pašalića iz HDZ-a. Dubravka Šuica, Ivan Šuker i Božidar Kalmeta, bez obzira na prethodnu naklonost Iviću Pašaliću i činjenicu da dosad nisu bili potpuno zadovoljni politikom Ive Sanadera, čvrsto ostaju u HDZ-u, a Dubravka Šuica se promovira u novu političku snagu stranke.
To su svakako najteži trenuci u političkoj karijeri Ivića Pašalića. Treba vjerovati Pašaliću kad kaže da želi ostati u HDZ-u i hrvatskoj politici, ali ono prvo više nije realno (zanimljivo je da njegov odlazak iz HDZ-a podržavaju gotovo svi nezavisni, ali i Vladi skloni mediji). Treba očekivati da će se Pašalić žestoko boriti za ostanak na političkoj sceni. Neki ozbiljni analitičari smatraju da će on pokušati organizirati i konsolidirati politički spektar od desnog centra do parlamentarne desnice ako bude isključen iz HDZ-a. Zanimljivo će biti pratiti odnose sadašnjeg vodstva HDZ-a, na čelu s Ivom Sanaderom, i Ivića Pašalića u tom slučaju. Mogućim odlaskom Ivića Pašalića HDZ neće biti automatski do kraja profilirana narodnjačka stranka konzervativnog centra, ali će Sanader učvrstiti vodstvo u HDZ-u i daljnja profilacija stranke ovisit će primarno o njemu.
Pred Ivom Sanaderom su veliki izazovi. Dobiti relativnu većinu na izborima (što je za HDZ realno) ne znači i sigurnu mogućnost sastavljanja nove vlade. Potencijalni koalicijski partneri bit će vrlo oprezni, a bilo kakva bahatost ili arogancija HDZ-a može mu se obiti o glavu. Može se očekivati da će stranke centra, narodnjačke i liberalne orijentacije biti čvrsto povezane i prije izbora, bez obzira na to hoće li biti predizborne koalicije, upravo radi toga da se smanji bipolarnost političke scene. Zato o samom HDZ-u najviše ovisi koliko će biti poželjan koalicijski partner, bez obzira na njegovu snagu na izborima.
Sastanci međudržavnog Vijeća za suradnju između Hrvatske i BiH osim pozitivnih signala ne mogu riješiti nijedno otvoreno pitanje između dviju država (problem sporazuma Ploče – Neum, sporazum o dvojnom državljanstvu, imovinski sporazum te sporazum o graničnim prijelazima). Zato je vrlo važno da Ministarstvo vanjskih poslova hitno preuzme punu koordinaciju provedbe hrvatske vanjske politike i pregovora sa susjednim državama, a na sjednica Vijeća za međudržavnu suradnju treba pozivati i premijere ako se dvije države dogovore da takav mehanizam suradnje ostane i dalje.
Štrajk carinika i hitno, barem djelomično popuštanje Vlade te najava štrajka liječnika, ozbiljno će uzdrmati Vladu, a svako njeno ozbiljnije popuštanje dovodi u pitanje državni proračun te destabilizira odnose s međunarodnim financijskim institucijama, posebno MMF-om i Svjetskom bankom. Sve to moglo bi ubrzati odluku Vlade o prijevremenim izborima, bez obzira na strahove vladajuće koalicije za rezultate tih izbora.