Umirovljenicima se ne piše dobroNe dođe li u mirovinskom sustavu do nužnih promjena, u kojima će financijski teret raspodijeliti država i građani, u Hrvatskoj će odnos prve mirovine i posljednje plaće s današnjih 55 posto 2050. pasti na 38 posto, pa bi takva relativna razina mirovina bila najniža u Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje koje su proveli stručnjaci Ekonomskog instituta i zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Rezultati studije "Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj" pokazali su i da problem niskih mirovina iz prvog i drugog stupa ne proizlazi iz drugog mirovinskog stupa, odnosno sustava kapitalizirane štednje, već iz načina obračuna mirovine iz prvog stupa, istaknuo je voditelj projekta Danijel Nastić na današnjom predstavljanju istraživanja.

Uvođenje drugog stupa, ističe, nije izvor problema u mirovinskom sustavu već je do razlika u iznosima mirovina doveo dodatak na mirovinu od 27 posto koji ostvaruju samo osiguranici prvog stupa, pa na smanjenje te razlike neće dugoročno značajno utjecati ni mogući veći priljev novca u mirovinski fond.

Istraživači smatraju da problem proizlazi iz formule određivanja osnovne mirovine koja je isuviše restriktivna pa se zaostajanje tzv. dvostupanjskih mirovina može smanjiti tako da se dodatak iz prvog stupa proširi na sve umirovljenike, što pak predstavlja značajnu financijsku stavku za državu.

Drže da je potrebno tražiti dugoročna rješenja za sustav a ne prigodna do kakvih dolazi uoči parlamentarnih izbora. Rješenja trebaju sadržavati konkretne mjere za rješenje postojećeg stanja u sustavu koji, uz negativne gospodarske i demografske pokazatelje, doživljava, kako je istaknuo prof. Vlado Puljiz, i nervozne i iznuđene reakcije koje dugoročno neće donijeti ništa dobra, poput one da se omogući povrat u prvi stup svima koji su se dobrovoljno opredijelili za drugi stup.

Voditelji studije ističu da će ta mjera svakako ima pozitivni učinak na iznos njihovih mirovina, ali će dugoročno u sustavu proizvesti trošak veći od prihoda (0,7 posto BDP). Istraživači stoga smatraju da je otvaranje drugog stupa nepotrebno jer narušava povjerenje u sustav i otvara niz pitanja.

Za Hrvatsku je rješenje zadržati mirovinski sustav na više razina, izjednačiti dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu, strože kriterije ranijeg umirovljenja ali i dodatno ojačati ulogu radnog staža kao kriterija za određivanje mirovine.

Također je potrebno razmisliti o povećanju stope doprinosa za drugi stup te o tome je li tzv. švicarska formula za usklađivanje mirovina suviše restriktivna na dugi rok.

U osiguranju primjerene mirovine, koja će omogućiti održanje dostignutog standarda nakon umirovljenja te fiskalnu stabilnost sustava za koju je zadužena država, teret će ubuduće, napomenuo je Nastić, morati podnijeti i građani dužim prosječnim radnim vijekom, dodatnom štednjom a možda i plaćanjem viših doprinosa za obvezni mirovinsko osiguranje.