Kosovo kao uvjet za ulazak u EU?Kada 12. listopada Europska komisija bude predstavila svoj godišnji izveštaj o napretku Srbije u procesu eurointegracija on će biti baziran, kako na uspješnosti provođenja unutrašnjih reformi u zemlji, tako i na suradnji sa Tribunalom u Haagu, ali i dobrosusjedskoj suradnji, odnosno u slučaju Srbije, normalizaciji odnosa sa Kosovom.

Beograd je, poslije ispunjavanja Akcijskog plana zasnovanog na preporukama Europske komisije o reformama u području pravosuđa, izbornog zakona, zakona o restituciji, poslije uhićenja preostala dva haaška bjegunca Ratka Mladića i Gorana Hadžića i prvih dogovora u dijalogu Beograda i Prištine, očekivao da do kraja ove godine dobije kandidatski status, ali i eventualni datum za početak pristupnih pregovora.

„Ja sam 100 posto siguran da će Srbija uz izvještaj dobiti preporuku za kandidatski status. Ako nešto bude još pored toga, kao bonus, i to ću pozdraviti. Koji god kriteriji se uzmu u obzir Srbija je napravila mnogo pozitivnog na putu ka Europi i to se mora priznati u ovom izvještaju", izjavio je predsjednik Odbora za Jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu, Edvard Kukan.

EU nema usaglašen stav

Međutim, pozitivni zamah Srbije na putu ka EU pomračen je novim tenzijama na Kosovu, gdje je pokušaj implementacije dogovora o priznavanju kosovskih carinskih pečata, uz prisustvo kosovskih carinika na graničnim prelazima ka Srbiji, izazvao eskalaciju sukoba između Srba sa sjevera Kosova i pripadnika međunarodnih snaga Kfor.

Sukob je rezultirao povrijeđenima na obe strane, a zbog inzistiranja Srbije da se prvenstveno riješi pitanje sjevera Kosova, otkazan je i nastavak dijaloga Beograda i Prištine. Iako samo otkazivanje dijaloga ne bi trebalo da izmjeni mišljenje Europske komisije o progresu Srbije, ono bi svakako moglo da utiče na članice EU koje bi u prosincu odlučivale o kandidaturi Srbije.

Prema trenutnim pozicijama među europskom 27-com još ne postoji usaglašeni stav po tom pitanju. Tako ministar vanjskih poslova Italije, Franco Fratini kaže da očekuje da Srbija dobije kandidatski status: „Italija će podržati u svakom slučaju kandidaturu Srbije. Bilo je problema, ali nadamo se da će se nastaviti pregovori Srbije i Kosova. To nije preduvjet za status kandidata, ali bi poboljšalo atmosferu."

Međutim, boraveći u Beogradu u kolovozu, njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da „ako Srbija želi da ostvari status kandidata EU, onda treba obnoviti dijalog (s Kosovom), postigne rezultate u tom dijalogu, omogući rad Euleksa u svim dijelovima Kosova i ukine paralelne strukture".

Sa druge strane, švedski šef diplomacije, Karl Bildt smatra da vlasti u Beogradu imaju „ograničen utjecaj na ono što se dešava na sjeveru Kosova", kao i da su vlasti u Prištini te koje nisu uspjele da zadobiju povjerenje građana na cijelom svojem teritoriju.

Kandidatura kao dobrodošao, ali minimalan pomak

Istovremeno, mora se primjetiti da je zbog ovakve neizvjesnost oko napretka na europskom putu, ali i, kao se u zemlji tumači, intenziviranja uvjetovanja, u Srbiji primjetan porast euroskepticizma među građanima. Procjenjuje da bi i sam status kandidata za članstvo u EU, zbog čitavog niza prepreka, mogao biti ravnodušno dočekan u srpskoj javnosti, kao dobrodošao, ali minimalan pomak, koji neće značiti mnogo bez skorog konkretnog datuma za početak pristupnih pregovora.

Autorica: Marina Maksimović, Bruxelles