EU osjeća zamor od proširenjaIako se politika proširenja nalazi u samoj osnovi nastanka i razvoja EU, postoji shvaćanje da je proširenje stvorilo probleme za Uniju kao i da je oslabila perspektiva onoga što je 2003. godina sa summita u Solunu obećano zemljama zapadnog Balkana, kada im je jasno dano do znanja da su dio Unije. Iako kaže da između trenutne krize u EU i proširenja ne postoji jasna povezanost uzroka i posljedica, Stefano Sannino, generalni direktor za proširenje u Europskoj komisiji dodaje da je sam proces ulaska u zajednicu europskih zemalja danas sve zahtjevniji i kompliciraniji: „To je dijelom zbog političkih razloga, i to neću da krijem. Postoji i osjećaj teškoća koji je u zemljama članicama generiran kroz prethodna proširenja. A mi smo i naučili izvjesne lekcije iz načina na koji su ona provedena."

Koji su razlozi za blokade na putu proširenja?

U Bruxellesu tako naglašavaju da je europski put Hrvatske, koja bi do kraja godine trebala potpisati pristupni ugovor sa EU, bio teži u odnosu na prethodni val proširenja, ali i da će biti još kompliciraniji za druge zemlje zapadnog Balkana koje idu putem približavanja Uniji. I dok u Europskoj komisiji izbjegavaju spomenuti frazu „zamor od proširenja", članica Europskog parlamenta, Ulrike Lunacek, smatra da taj izraz ima svoje opravdanje: „Mislim da je to činjenica i da se ne tiče toliko razvoja situacije na samom Balkanu, već je velikim dijelom povezan sa povećanjem socijalne nesigurnosti unutar EU, ali i sa efektima proširenja iz 2004 i 2007. godine kada, prema mom mišljenju, nismo dovoljno „pritisli" neke od novoprimljenih zemalja da ispune sve preduvjete".

Lunacekova dodaje i da ponekad „druge stvari" stoje iz toga što su neki novi koraci zemalja na putu eurointegracija blokirani. U pitanju tada nije zabrinutost zemlja članica EU zbog ispunjenosti konkretnih uvjeta, već generalni stav prema pitanju proširenja ili pak utjecaj tog pitanja na buduće izborne rezultate u pojedinim europskim zemljama.

2011-ta ipak uspješna za zapadni Balkan?

U situaciji kada su zemlje članice EU zapravo te koje donose konačnu odluku o pitanju daljnjih koraka u procesu eurointegracija Zapadnog Balkana, iz Komisije poručuju da su se i prilikom sastavljanja izvještaja o progresu i svojih preporuka konzultirali sa članicama Unije. Iz Poljskog predsjedavanja EU kažu da je raspoloženje među zemljama članicama „mješovito", ali da oni ipak očekuju uspješan kraj godine kada su eurointegracije zapadnog Balkana u pitanju.

Najavljujući da će se o regiji razgovarati i na prosinačkom Vijeću ministara vanjskih poslova 5. prosinca, kao i na Summitu lidera EU, zakazanom za 9. prosinca, Artur Harazim, direktor za europsku politiku u poljskom ministarstvu vanjskih poslova kaže:

„Vjerujem da će Vijeće Europe moći donijeti odluku o kandidatskom statusu Srbije. Još postoje neka otvorena pitanja i problemi, ali imamo par tjedana da radimo na tome zajedno sa Komisijom, zemljama članicama i Srbijom". U Bruxellesu se zaključuje i da su uvjerljivi i kvalitetni rezultati za sve u strane u procesu, jedini način za uspješnost nastavka proširenja EU.

Autor: Marina Maksimović