Autoceste ostaju državneOd davanja koncesija nad izgrađenim autocestama se ipak zasad odustalo i ne nalaze se u programima investicija Kukuriku vlade. Da ideja nije razrađena i neće biti prioritet, potvrdila su nam dva izvora iz resornih ministarstava. Ideju davanja autocesta u koncesije je predstavio HNS u predizbornoj kampanji, i to kroz sudjelovanje mirovinskih fondova ili davanje autocesta stranim koncesionarima. Željelo se prikupiti tri i pol do četiri milijarde eura za oko 880 kilometara kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC).

"Zasad se o tome nije niti razgovaralo. Da bi ideja uopće i ušla u razmatranje, potrebno je napraviti opsežne analize. Sve ostalo su spekulacije", rekao nam je izvor iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Potvrda je stigla i iz Ministarstva gospodarstva iako se u medijima spekuliralo da su koncesije nad autocestama dio već gotovog plana investicija. Razlozi su i politički i matematički. Ideja davanja već izgrađenih autocesta može zvučati dobro u teoriji, ali naši sugovornici uvjeravaju da bi teško bilo naći nekoga tko će preuzeti 22 milijarde kuna dugova u zamjenu za upravljanje autocestama. Barem bez značajnog doprinosa države i svakako povećanja cestarina. U svakom slučaju, simulacija svih troškova i model još nije niti razrađen. Politički bi se Vladi i dalje nastavilo prigovarati da prodaje državnu imovinu, a nema jedinstvenog stava o tomu ni na relaciji SDP - HNS.

Sve je to pogodovalo da koncesije na postojeće pravce autocesta ostanu tek kao efektivna najava. Osim davanja postojećih, druga opcija je davanje izgradnje novih dionica u koncesiju, ali ni za taj model nisu napravljene analize. Sigurno je da završetak autoceste do Dubrovnika nije isplativ koncesionarima bez značajnog sudjelvanja države u trošku. Isto vrijedi i za Podravski ipsilon ili autocestu Zagreb - Sisak koji se grade puževim korakom zbog nedostatka novca i problematičnog otkupa zemljišta. Svi ostali važniji koridori su već izgrađeni ili se dobio jeftini novac razvojnih europskih banaka za njihov završetak. U tako nedorečenoj strategiji što uraditi s autocestama, Vlada će zasad ostaviti po strani HAC kao najvećeg državnog koncesionara. Dovest će novu upravu koju će umjesto HDZ-ova Stjepka Bobana činiti SDP-ov Ivan Karamatić i Dražen Guštin.

S njima će se dalje razrađivati što s problematičnom tvrtkom. Ministarstvo prometa na čelu s SDP-ovim Zlatkom Komadinom se zato usmjerilo i na spašavanje drugog najvećeg državnog koncesionara u Hrvatskoj: Autoceste Rijeka - Zagreb. Uz to, povećanje izdvajanja i za privatnog koncesionara Autoceste Zagreb - Macelj (AZM), te 165 milijuna kuna koje će otići privatnom koncesionaru za Binu - Istru pokazuju kako koncesije nužno ne znače veći prihod za državni proračun, nego im je prije svega cilj da se izgradi autocesta, te da u tome država mora sudjelovati. ARZ je u potpuno drugačijoj situaciji od stranih koncesionara Strabaga u AZM-u i francuskog Bouyguesa na Bini Istri. ARZ je do prije četiri godine bila stabilna tvrtka koja je upravljala dionicom Rijeka - Zagreb, a onda ga je HDZ-ova vlast odlučila nerazumno zadužiti kako bi izgradila riječku obilaznicu i spasila svog miljenika - Hrvatske autoceste. Tvrtka samo ove godine treba platiti 645 milijuna kuna za dug, sljedeće više od 750 milijuna kuna, da bi onda vrhunac doživjeli 2014. godine u kojoj im dospijeva više od 1,7 milijardi kuna! Sve to na prihod niži od 700 milijuna kuna i prenesene gubitke.

Vlada im ove godine daje čak 105 milijuna kuna, a sljedećih se taj iznos povećava za 10 i 20 milijuna kuna. To je daleko od dovoljnoga, pa se na toj dionici mogu očekivati ili poskupljenja, uvođenje novih naplata ili preuzimanje duga u državni proačun. Rješenje se još traži, a u toj tvrtki neće biti većih kadrovskih promjena. HDZ-ov predsjednik uprave Miro Škrgatić će samo zamijeniti mjesto s SDP-ovim članom uprave Željkom Denonom. Država će isplatiti ove godine i 54 milijuna kuna za autocestu Zagreb - Macelj u kojoj je većinski vlasnik Strabag. To je čak 16 milijuna više nego lani. Iako bi AZM trebao koncesiju plaćati državi u visini 6 posto dobiti, kako nje nema, nema ni uplata. S druge strane, iako se koncesionaru vraća iznos PDVa na cestarinu, zbog obveza koje je država preuzela za nadoknadu nedovoljnog prometa i kamate na kredite, nastaje još dodatna obveza isplate iz proračuna.

Za Binu Istru se ove godine izdvaja 165 milijuna kuna ili 35 manje nego lani jer se izgradnjom punog profila povećao promet. Ni oni dosad nisu platili koncesijsku naknadu državi, ali su kao i AZM ulagali u izgradnju. Prema neslužbenim najavama iz ministarstva prometa, iako bi zbog povećanog prometa udio države u trošku trebao padati sljedećih godina, traži se rješenje da se Bouyguesu produži koncesija. Udio državnih subvencija bi ostao nepromijenjen. Zazuvrat bi Bina Istra trebala uložiti u izgradnju druge cijevi tunela Učka.