Granice se na Balkanu više neće mijenjatiDW: Dolazi li za Njemačku u obzir podjela Kosova kao rješenje kosovske problematike?

Lambsdorf: „Ne. Ministar Westerwelle je više puta, također i za vrijeme posjeta regiji naglasio da za nas granice na Balkanu čvrsto stoje. To vrijedi i za sjever Kosova. On nije dio Republike Srbije. Mi ne vjerujemo da podjela na bilo koji način može doprinijeti rješenju problema, pa i na sjeveru Kosova."

Postoje i političari - ne samo u Srbiji - već i u samom Kosovu, poput nacionalističkog pokreta Samoopredjeljenje, koji se zalažu za spajanje svih područja na kojima žive Albanci u regiji. Vi ste nedavno primili šefa tog pokreta Aljbina Kurtija u Berlinu. Što mislite o toj viziji?

„Pitao sam ga kako trenutno stoje njegove izborne šanse na Kosovu. On je potvrdio da bi uz 12 posto koje je osvojio na posljednjim izborima, moglo doći još 20 posto. Ja sam primijetio da uz tih 20 posto nedostaje još 30 posto da bi se mogla formirati većinska vlada. I on je to tako vidio a nije mi mogao navestie nekog koalicijskog partnera. Dakle to što radi ta nova stranka je da u novom parlamentu, a i kao vanparlamentarna opozicija, zastupa nacionalističke kosovsko-albanske predstave. To je u jednoj demokraciji dozvoljeno, ali na Kosovu ne može imati podršku većine - baš kao ni drugdje među Albancima. Te prijedloge smatramo potpuno pogrešnim. To ne bi dovelo do rješenja, već do novih problema na Balkanu."

U posljednje vrijeme ima analiza, poput jedne od najnovijih koju je objavila Fondacija nauka i politika, prema kojoj ujedinjenje svih albanskih područja ne bi izazivalo efekt domina koji bi imao teške posljedice. Makedonija bi se tako mogla odreći zapadnog dijela u kojem ionako ima mnogo problema sa albanskim stanovništvom, a to ni za Bosnu i Hercegovinu ne bi predstavljalo veliku opasnost. Ukoliko bi došlo do pomicanja granica. Da li Vi to tako vidite?

„To vidim sasvim drukčije. Prvo, iza toga se krije pitanje želi li se, stvaranje novih ili nanovo uređenih monoetničkih država. Mi smatramo da su europski model multietničke države, kao što to možemo vidjeti svuda u Evuropi. Iza toga se krije velikoalbansko pitanje koje se tu i tamo pojavljuje. Zanimljivo je da se ono mnogo rjeđe čuje iz same regije. Čvrsto sam uvjeren da Albanija, Tirana, nema nikakve interese u stvaranju velike Albanije. Uostalom, to pitanje je rijetko kada postavljano samom albanskom stanovništvu. Pomicanja područja bi značila i pomicanja stanovništva; to je, da se oprezno izrazim, neeuropski i nije spojivo sa vrednotama i normama EU. Što se tiče domino efekta, tko smije tvrditi da ga ne bi bilo i tko bi smio to isprobati? Mi to svakako nećemo podržati, već, naprotiv, inzistirati ćemo na tome da su granice na Balkanu povučene i da se samo unutar tih granica mogu razvijati moderne demokratske i multietničke države."

Kako procenjujete sigurnosnu situaciju na Kosovu? Da li ste zabrinuti da bi u pozadini pregovora Srbije i Kosova ponovo moglo doći do nereda?

„Sigurnosna situacija je na čitavom Zapadnom Balkanu dobra, to, na primjer, važi i za Bosnu i Hercegovinu, gdje još postoji međunarodno vojno prisustvo - mada malog obima - na Kosovu još uvijek ima 6000 vojnika NATO, oni su tamo uz potpunu suglasnost kosovske vlade, ne vjerujem da postoji sigurnosni problem u republici Kosovo, mi smo i protiv unilateralnih akcija, kao na primjer akcije Prištine na sjeveru Kosova - i problem sjevernog Kosova mora biti riješen putem pregovora - naravno da stremimo i smanjivanju broja vojnika Kfora, trenutno je to zapelo zbog situacije na sjeveru Kosova, ali tendencija je jasna - to će se nastaviti."

Kakva je perspektiva misije Eulex. Ona je djelom sporna: za neke je preskupa, za neke može premalo toga učiniti, koje su njene granice i mogućnosti?

„Eulex ima posebno težak zadatak i sveobuhvatan mandat, to je velika europska misija, koja će se vjerojatno sukcesivno smanjivati, i ona ima posebno složene zadatke koje je djelom preuzela od Unmika. Problem Eulexa je i u tome što ona ne može ispuniti svoj mandat na sjeveru Kosova. Nadamo se da će rješenje biti nađeno u pregovorima, vjerujemo da će ta misija u doglednoj budućnosti biti rasterećena, vjerojatno i smanjena. O tome se trenutno razgovara u Bruxellesu, gdje je u toku prvo veliko preispitivanje njenog rada nakon 2008."

Kako vidite šanse Srbije da dobije status kandidata za EU u svjetlu razgovora koji su ponovo počeli između Kosova i Srbije?

„To je zapravo pitanje o rezultatima pregovora Prištine i Beograda. Još je prerano govoriti o tome kako će se to završiti, jer tu su dva pitanja za koja još nema zadovoljavajućih rješenja, ali nije nemoguće da će se tu doći do kompromisa, a poslije će naravno biti važno i da li se dogovori provode."

Autorica: Verica Spasovska / Saša Bojić