Jadranka Kosor nagovijestila je u svom zadnjem nastupu da je njezin bivši šef Sanader mogući tajni kandidat za predsjednika HDZ-a U jeku predizborne kampanje u HDZ-u Nacionalovi utjecajni sugovornici iz suprotstavljenih stožera kažu da ni jedan kandidat za predsjednika HDZ-a, pa tako ni oni koje sami podržavaju i servisiraju, nema karizmu svojih predhodnika. Ukratko, ne prepoznaju u njima kvalitete potrebne za predsjednika stranke HDZ-va značaja. Ne vide ih u aktulanoj predsjednici Jadranki Kosor, ali ni u ostalim pretendentima. Suzdržaniji su, doduše, u tim ocjenama, bili sljedbenici Tomislava Karamarka i Domagoja Miloševića. Njihova je opća ocjena da u dosadašnjem djelovanju kandidata nije uočena strogost, ozbiljnost, kao ni odlučnost Franje Tuđmana, ali ni medijska atraktivnost Tuđmanova veselijeg i živahnijeg nasljednika, a danas optuženika Ive Sanadera. HDZ je, i po njima, u nekoj vrsti knock-downa.

Toga je osobito svjestan tim koji je još uvijek vjeran aktualnoj predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor. I oni sve manje vjeruju u mogućnsot njene pobjede na unutarstranačkim izborima. Nisu uočili predsjednički kapacitet potreban HDZ-u u Jadranki Kosor, ali joj ipak još ne okreću leđa. U galeriji likova koji žele preuzeti vodstvo stranke - Jadranki Kosor, Darku Milinoviću, Domagoju Miloševiću, Tomislavu Karamarku, Dragi Prgometu, Milanu Kujundžiću - većina smatra da nema dostojnog nasljednika koji bi zaslužio preuzeti vodstvo najutjecajnije konzervativne stranke u Hrvatskoj, što HDZ, po njima, nesumnjivo jest. Tu vrstu potencijala odriču i nedavno uskrsnulom Iviću Pašaliću, koji upravo traži najpogodniji način za povratak u HDZ.

Vjerojatno je zbog tog deficita i Jadranka Kosor u svom zadnjem javnom nastupu rekla da na izbornom saboru HDZ-a 20. svibnja ne isključuje mogućnost i novog kandidata, koji se još krije od javnosti. Svoje je strelice tom prilikom odapela isključivo prema svom prethodniku Ivi Sanaderu. U njemu i krugu njegovih prijatelja prepoznala je glavnog krivca za sve psine i "politička podmetanja" što ih u posljednje vrijeme doživljava na medijskoj i političkoj sceni. Međutim, više ne treba isključiti da je, možda, upravo u njemu prepoznala tog glavnog, još neidentificiranog konkurenta na svibanjskim unutarstranačkim izborima. Sanader je, međutim, u razgovoru s Nacionalovim novinarom takvu mogućnost odlučno odbacio. "Politika me ne zanima. Moram se apsolutno posvetiti svojoj obrani na sudu, a kad se to završi, vidjet ćemo. Aktualnu politiku HDZ-a i ono što se događa u stranci ne želim komentirati. Danas sam spreman govoriti samo o operativnom djelovanju svoje vlade i načinu na koji su se u njoj donosile odluke", rekao je Sanader. Po njemu, sve priče bivših ministara i članova Predsjedništva HDZ-a da nisu ništa znali o odlukama koje su donosili više su nego smiješne.

"Nisam bio nikakav despot, kako mnogi od njih danas bezobrazno tvrde. Točno je, doduše, da sam, kad je neka odluka bila donesena, inzistirao, što je normalno, da se ona i provede.

Tada više nema demokracije. Ali sve te odluke za koje mi se danas sudi donosile su se u demokratskoj atmosferi. Nisam ih ja pripremao, nego su to bili prijedlozi ministara i njihovih stručnih timova. Današnje tvrdnje ministara i članova predsjedništva HDZ-a da ništa o tome nisu znali, o onome što su pripremali, a potom o tome glasali i odlučivali, potpuna je besmislica", rekao je Sanader.

Iz svega onoga što je ovaj put rekao Sanader proizlazi - ako se doista u sudskom postupku dokaže da je on bio kriv za ono za što ga tužiteljstvo tereti, to ne znači da su svi ostali nevini, uključujući ministre, članove predsjedništva stranke, kao i aktualnu predsjednicu HDZ-a, koja je u to vrijeme bila njegova desna ruka. Sanader, doduše, odbija priznati da je s čelnog mjesta u stranci otišao pod pritiskom njemačke kancelarke Angele Merkel, koja mu je, navodno, zaprijetila da Hrvatska neće moći završiti pregovore s EU sve dok je on premijer. Previše je bio umočen u korupcijske skandale, zbog kojih mu se danas sudi, da bi mu se progledalo kroz prste. Da je, međutim, Sanader, ipak, morao otići pod pritiskom tzv. "međunarodne zajednice", nedavno je pokušao znanstveno elaborirati Damir Brnas, načelnik policijske postaje iz Opatije, u svom magistarskom radu na Fakultetu političkih znanosti.
Obranivši magisterij "Borba protiv organiziranog kriminala i pristupanja Hrvatske Europskoj uniji", Brnas je izjavio da su "tek Sanaderovim odlaskom bili ispunjeni svi preduvjeti za učinkovitu borbu protiv korupcije". "Pristupni pregovori te zatvaranje poglavlja 23 i 24 ocijenjeni su uspješnim i zadovoljavajućim tek kad je Sanader otišao. To su činjenice koje daju za pravo uvjerenju da je izvršen snažan politički pritisak", zaključio je Brnas.

Doduše, nije mogao znanstveno dokazati i to je li, doista, pritisak izvršila baš Angela Merkel, ili netko drugi iz Europske unije.

U svakom slučaju, ostat će upamćena Sanaderova izjava od 1. srpnja 2009. s iznenada sazvane presice u Banskim dvorima u 14 sati: "Posao je obavljen i moje političko djelovanje završava. Svoju sam dionicu odradio. Hvala vam na suradnji i doviđenja."

Činjenica je da se Sanaderova ekipa prošloga četvrtka doista okupila na pravom političkom hepeningu u novinarskom domu u Zagrebu. Povod je bio promocija pjesmarice Jerka Rošina "Uprknuće", svojevrsni ironični saborski dnevnik u kojem nije štedio kolege saborske zastupnike, ali ni sebe samoga. Dok je dio sudionika tog političkog događaja ocijenio da je Jadranka Kosor pogriješila što i sama nije došla, jer je bila pozvana, bilo je i onih koji su tvrdili da je izrijekom zabranila svima kojima je mogla da dođu na Rošinovu promociju. Nije došao ni jedan od njenih ključnih savjetnika iz bivšeg Vladina kabineta Davor Stier, ali njega je kaznila zbog njegovih sve naglašenijih sumnji u prednosti njezina vodstva u HDZ-u. Eliminirala ga je s liste HDZ-ovih zastupnika koji će biti promatrači u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu.

Dok se Rošin tako pretvorio u neku vrstu simbola pobune protiv aktualne predsjednice Kosor i zahtjeva za njezinom smjenu, jer se uspio vratiti u HDZ nakon što je bio izbačen zbog intrevjua Nacionalu, upravo je njegov povratak nagovijestio mogućnost povratka i drugih koji su bili eliminirani, pa tako možda i samog Sanadera, koji je i danas u formalno neobičnoj situaciji: premda je izbačen iz HDZ-a, i dalje ima status počasnog predsjednika stranke, jer je riječ o dužnosti na koju se utjecajni pojedinci biraju doživotno.
Darku Milinoviću, zamjeniku predsjednice HDZ-a, njegovi dosadašnji podupiratelji počeli su zamjerati nedostatak odlučnosti. Smatraju da je već odavno, kao institucionalno drugi čovjek stranke, trebao lupiti šakom o stol i početi upotrebljavati prostorije stranke za svoje aktivnosti, kao što ih upotrebljava Jadranka Kosor za svoje promotovne aktivnosti. Iako je formalno zamjenik predsjednice HDZ-a, pa stoga ima i svoj ured u središnjici stranke, poslušno je pognuo glavu. I sve bivše saborske zastupnike i ministre nedavno je pozvao na sastanak u iznajmljenom prostoru, a ne u prostorijama stranke. Ostali protukandidati, kako kažu Nacionalovi sugovornici, nisu imali takvu mogućnost, pa se od njih ta vrsta odlučnosti nije ni mogla očekivati. Milinović ih je, kako se čini, razočarao. ,Koliko god Nacionalovi sugovornici poriču važnost utjecaja Vladimira Šeksa na konačan izbor budućeg predsjednika stranke, a on je, zasad, ostao najdosljedniji pobornik Jadranke Kosor, s nestrpljenjem očekuju prve znakove kad će joj i on, navodno, sigurno početi okretati leđa.

Uvjereni su da bi Šeks na kraju, ipak, mogao pokušati i ozbiljno zaigrati na kartu Drage Prgometa, šefa njegovoj supruzi liječnici na ORL odjelu na Šalati. Doduše, i dalje ne sumnjaju da ga je u izborni ring ubacio da rasprši potporu svim ozbiljnim protukandidatima aktualnoj predsjednici. Borba za tron HDZ-a bit će nastavljena nesmanjenom žestinom.
Aktualna predsjednica Kosor sigurno neće štedjeti svoje protivnike, a prema njenim vlastitim riječima, ni ona ne očekuje da će i biti pošteđena ako izgubi svoj predsjednički stolac. Neovisno o predstojećoj medijskoj bitki, u Karamarkovu stožeru, osim što apsolutno ne sumnjaju u njegovu pobjedu, vjeruju da će se na samom izbornom saboru Jadranki Kosor suprotstaviti samo Tomislav Karamarko ili, evetualno još jedan protukandidat.

Hoće li u završnom obračunu sudjelovati i Domagoj Milošević, ovisit će o tome hoće li iza njegove kandidature do kraja ostati tzv. tehnokratska frakcija u HDZ-u. Iz nje su bili gotovo svi Tuđmanovi premijeri: Franjo Gregurić, Nikica Valentić, Hrvoje Šarinić, Zlatko Mateša. S druge pak strane, u Tuđmanovo doba ta stranačka frakcija nikad nije uspijevala svoj status izboriti na saborima stranke.Utjecaj joj je uvijek osiguravao Franjo Tuđman, bez čije bi potpore vjerojatno propali.

Tako će prvi put u povijesti HDZ-a ta stranačka frakcija na otvorenoj politički pozornici biti u prilici provjeriti stvarne domete svog političkog utjecaja u HDZ-u.ba ta stranačka frakcija nikad nije uspijevala svoj status izboriti na saborima stranke.Utjecaj joj je uvijek osiguravao Franjo Tuđman, bez čije bi potpore vjerojatno propali. Tako će prvi put u povijesti HDZ-a ta stranačka frakcija na otvorenoj politički pozornici biti u prilici provjeriti stvarne domete svog političkog utjecaja u HDZ-u.