IlustracijaSolidarnost, sloboda i pravda - to su fundamentalne vrednote socijaldemokracije. Na tim korijenskim idejama temelje se socijaldemokratske politike vezane uz migraciju, integraciju i identitet. One nude jasne smjernice za upravljanje kulturnom raznolikošću unutar društva i postavljaju uvažavanje, kao i sudjelovanje, kao glavne ciljeve koje treba postići.

Socijaldemokratska percepcija pojma integracija poziva na uzajamno prihvaćanje između građana svih kulturnih pozadina ili religijskih uvjerenja (kao i između građana i države), istodobno ih ujedinjujući kao jedno društvo u kojem svatko ima jednake šanse za sudjelovanje u socijalnim, kulturnim, političkim i ekonomskim aktivnostima. Ne radi se samo o prihvaćanju kulturne raznolikosti koju su sa sobom donijeli novi građani, već i o priznavanju njihovih postignuća i uvažavanju raznolikosti kao izvora od kojeg društvo može imati koristi.

Njemački slučaj

Predugo vremena ove vrednote nisu igrale važnu ulogu u Njemačkoj. Niti je Njemačka cijenila doprinose milijuna stranih radnika uvoženih iz Italije, Turske i drugih zemalja od 1955. godine nadalje, niti je priznata činjenica da je Njemačka sve otada bila imigrantska zemlja. Gostujući radnici odabrani za dolazak u Njemačku imali su nisku razinu obrazovanja i od njih se očekivalo da nakon nekoliko godina odu. Socijaldemokratska ideja da bi ekonomski uspjeh uvijek trebao biti korišten za podupiranje društvenog napretka tada nije prevladala. Kao rezultat toga, jednake mogućnosti za sudjelovanje gostujućih radnika i njihovih potomaka u obrazovanju i politici desetljećima nisu podržavane. Danas ih krive što nisu dovoljno brzo dosegli određeni obrazovni standard.

Otada su rezultati ove prilično pasivne poltike izbili na vidjelo i imamo obvezu pozabaviti se njima. Socijaldemokracija u Njemačkoj još uvijek se treba suočiti s konzervativnom politikom ograničavanja, manjka poštovanja i eksploatacije predrasuda. No, kako je običavao reći veliki socijaldemokrat i bivši predsjednik Njemačke Johannes Rau: „Integracija može biti uspješna samo ako se ne potpiruju strahovi niti stvaraju iluzije." To socijaldemokracija u Njemačkoj pokušava ovih dana - slijediti realističan pristup koji ne stigmatizira ni optužuje određene skupine stanovništva niti zanemaruje postojeće poteškoće u našem društvu. Važan dio tog pristupa je shvaćanje da većina problema povezanih s integracijom (ili njezinim manjkom) nije uvjetovana podrijetlom ljudi ili religijom već društvenim čimbenicima. A to čini integraciju istinski socijaldemokratskom temom.

Podrijetlo nije sudbina

Bilo da je problem koji neporecivo muči brojne migrante (ali ne samo njih) siromaštvo, nezaposlenost ili nedostatak obrazovanja - a time i prilika za budućnost - korijen ovih problema je društveni. Ali vaše podrijetlo ne smije postati vaša sudbina!

Jedan od osnovnih ciljeva našeg društva mora biti nadilaženje stare podjele između „nas" i „njih". Ako se o činjenici da mnogi mladi ljudi napuštaju školovanje bez nužnih kvalifikacija za posao pretežno raspravlja u kontekstu skupina stranog podrijetla, a ne naše mladeži općenito, kako se onda djeca i adolescenti mogu osjećati posve prihvaćenima u svojoj zemlji? Ako država ne dopušta dvojno državljanstvo i prisiljava mlade punoljetnike da biraju između bivanja Nijemcima i zadržavanja državljanstva rodne zemlje svojih roditelja - kako onda možemo od njih očekivati da se poistovjete s državom i društvom u kojem žive? Ako prijave za zaposlenja od ljudi sa stranim imenima imaju znatno manje šanse da urode razgovorom za posao, ako se kvalifikacije stečene u drugoj zemlji redovito ne priznaju - zašto bi onda ljudi pokušavali započeti karijeru u Njemačkoj i davati doprinos svojim radom?

Socijaldemokracija posjeduje prave vrednote i odgovarajuće strategije za bavljenje ovim nedostacima i preprekama koje priječe našem društvu da zajedno raste kao cjelina. Uspješan proces integracije - ovdje ponovo citiram Johannesa Raua - ne ovisi o „podrijetlu pojedinca, već o zajedničkom osvajanju budućnosti!"

Aydan Oezoguz je članica njemačke Socijaldemokratske partiije

Ovaj članak dio je „Debate o temeljnim vrednotama“ koju zajednički organiziraju Friedrich-Ebert-Stiftung i Social Europe Journal.

Preneseno s portal Social Europe Journal