'Ako me politički smijene, a ne zbog nekompetentnosti, to nas vraća u ružna vremena'Bruno Kovačević tek je zapravo zasjeo u stolac glavnog urednika Hrvatske televizije, a već može očekivati da će ga uskoro smijeniti prođe li prijedlog novog zakona koji Vladi i Saboru namjerava poslati ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Po njemu bi u paketu s upravom otišao i glavni urednik, a ponovio bi se cijeli proces izbora s kojim se gotovo cijelu prošlu godinu zabavljala javnost. Ne prođe ni tjedan, a da buntovna novinarska i urednička ekipa s Hrvatske televizije ne prozove njega ili upravu za programske promašaje. Pridružuju im se i redatelji koji više ne dobivaju novca koliko su navikli, a predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka prošlog je tjedna ustvrdio da su "najkvalitetniji ljudi bačeni na rezervne položaje" i ocijenio da je "HRT izgubio ugled".

S glavnim urednikom Hrvatske televizije razgovarali smo onoga dana kad je dobio najnovije podatke o gledanosti, koji pokazuju da je prvi put nakon devet godina stalnog strmoglavog pada javna televizija uspjela preokrenuti trend i počela doživljavati blag rast gledanosti. Brojke su još uvijek kritične i konkurencija je jako blizu, ali Kovačević je uvjeren da će se HTV ponovo "odlijepiti" i vratiti nedodirljivi status. Novca i ljudi za to sigurno imaju, iako im je budžet drastično smanjen, ali pitanje je imaju li zaposlenici javne televizije, podijeljeni u klanove, a mnogi od njih navikli i na dokolicu, volje promijeniti način rada.

Prošlo vam je sto dana na mjestu glavnog urednika HTV-a, a od samog početka dočekani ste neprijateljski. Kako je vama izgledalo tih prvih sto dana?

- Bilo je i još ima strahovito puno posla. Zacrtao sam si od prvog dana, od 24. studenog. 2011. do 8. lipnja 2012. da ću na televiziji biti svaki dan, najmanje 10 do 12 sati dnevno, osim nekoliko nedjelja u tih sedam mjeseci. Bilo je teško pokrenuti sve mehanizme unutar kuće, ali sam napravio hodogram aktivnosti i po tom principu sam prvo vatrogasnim metodama rješavao neke stvari, a zatim sam postavio kratkoročne i dugoročne zadatke, da bi došao do ciljeva. Kada sam Upravi HRT-a predstavljao plan i program rada rekao sam im da se prvi pomaci mogu vidjeti u jesen 2012., a da ćemo zauzeti prvo mjesto po gledanosti, uz najbolje javne sadržaje u jesen 2013. Pomalo neočekivano uspjeli smo pad gledanosti zaustaviti već nakon dva mjeseca i to nakon punih devet godina. Danas sam dobio podatke o rastu gledanosti i da smo najgledanija televizija u prva tri mjeseca 2012. To me ugodno iznenadilo i to nije moj uspjeh, već uspjeh cijelog tima HTV-a i to mi daje puno više elana. Ono što nije dobro su napadi od samog početka, ali kako ne padam pod tuđe utjecaje, to me nije obeshrabrilo niti usporilo. Zacrtao sam cilj i krenuo ga ostvarivati pod kraj prošle godine. Tada me dočekala nedovršena shema, tako da sam u toj fazi krpao rupe jer, primjerice, nije bila predviđena niti jedna serija u Dramskom programu. Još gore, nisam imao urednike programa što je situacija u kakvoj ne radi ni jedan drugi glavni urednik na svijetu. Na sreću do ovog trenutka nema upliva politike i nitko me iz politike ne zove, ali određene interesne skupine podmeću klipove, pogotovo u segmentu u kojem je budžetirano dosta novca. To je područje dramskih serija, filmova, dokumentarnog programa i tu ima velikih pritisaka jer pokušavam na transparentan način s ljudima iz Povjerenstva, redateljima i producentima izabrati najbolje serije i filmove koje nam nude nezavisne produkcije. Očito su producenti naučili u prošlim vremenima da se jednim potpisom sve rješava, a sada je to puno čišće, transparentnije i sve se radi putem javnih poziva. Dakle, glavni urednik na preporuku Povjerenstva unutar kuće i recezenata izvan kuće potvrđuje filmske sadržaje.

Možda vas političari i ne zovu jer ste došli iz sporta pa vas i ne poznaju?

- Apsolutno, nemam nikakvih dugova prema njima. Javio sam se za mjesto glavnog urednika i ne zanimaju me ni lijevi ni desni nego samo što bolji program i da Hrvatska televizija ostane lider u regiji po kvaliteti programa. Trenutačno smo osma javna televizija u Europi po gledanosti, a moj plan je da u jesen budemo među prvih pet, naglašavam po tko zna koji put s javnim sadržajima u prime timeu, potičući kulturu, znanost, obrazovanje, gospodarstvo i ostale segmente svakog civiliziranog europskog društva. Spomenuli ste interesne grupe, a naročito dramski i dokumentarni program.

Tko su ti ljudi koji pritišću i traže novac?

- Primjerice, prije nekoliko dana na sastanak je došao gospodin Vinko Brešan s producentom Ivanom Maločom i tražio je da za njegovu seriju “Svećenikova djeca” potpišem ugovor na više od 3,5 milijuna kuna. Objasnio sam mu da ja tako ne radim niti sam ikada tako radio i da mora prijaviti svoju seriju na javni poziv, zajedno s ostalim kandidatima. Nije bio mojim odgovorom nimalo zadovoljan. Od HAVC-a su gospoda dobila 4,7 milijuna kuna i od Euroimagea još 1,3 milijuna kuna. Tražili su da za trodijelnu seriju koja bi proizašla iz filma za koji su već dobili novac, Hrvatska televizija plati u roku od dva tjedna pola milijuna eura jer im ubrzo počinje snimanje. Nemam ništa protiv gospodina Brešana ni protiv "Svećenikove djece" nego protiv netransparentnog poslovanja, lova u mutnom i reketarenja. Zakon mora biti isti za sve, oni se jednostavno moraju javiti na javni poziv i ako peteročlana komisija ocijeni da je to najbolji rad, nema nikakvih problema. Borimo se za čisto društvo, za čiste račune, za transparentnost, a pojedinci rade nevjerojatan pritisak i stavaljaju vas u vrlo nezgodnu situaciju. Ako se držite svog čistog i neukaljanog puta, onda vas proglašavaju nekompetentnim. Pitam se samo, da sam taj ugovor potpisao bih li onda bio “glavni urednik” koji razumije domaće serije i domaće filmove?

Koliko znam, već neko vrijeme ne dajete novac nego tehniku i osoblje.

- Tako je. Ustupanjem tehnike i osoblja radimo koprodukcije. Međutim, ovdje nema ni govora o koprodukciji. Dobio sam razna pisma da moramo izravno financirati taj projekt, ali ja smatram da sve mora biti napravljeno na legalan način. Javni poziv mora vrijediti na jednak način i za Vinka Brešana i za sve ostale. Zanimljivo je da je na razgovoru od početka mog mandata bilo četiri pet režisera i isto toliko glumaca, i da su se svi koji imaju novitete u filmskoj industriji odlučili javiti na poziv kako bi Povjerenstvo odlučilo tko je najbolji. Svi osim gospode Brešana i Maloče.

Jedno od pisama uputila vam je i ministrica kulture?

- Da. Odgovorio sam joj i objasnio da svi moraju imati istu startnu poziciju i da nitko ne može imati povlašteni položaj.

U pripremi je novi zakon o HRT-u koji će, ako bude donesen, značiti i vaše razrješenje s mjesta glavnog urednika.

- Time se ne bavim. Nisam politički postavljen nego demokratski izabran čak i većinom ljudi sa samog HTV-a. To je bio najdemokratičniji izbor do sada. Proces, uključujući intervjue i elaborirane programe trajao je mjesec i pol dana. Ne utvaram si da sam bezgrješan i ako netko nađe propuste u mojem radu moći ću shvatiti zašto me miču, ali ako je odluka da se ljudi moraju maknuti zbog npr. pritiska politike, a rezultati su pozitivni, onda nas to vraća u neka ružna vremena.

Priča se o pokretanju III. programa s kulturnim sadržajem. Dio javnosti se pobunio da je to getoiziranje kulture.

- To nije istina. Za isti novac, a to je trenutačno 80.00 kuna pristojbe, pokrećemo dva nova kanala. To vam je kao da otvarate dvije nove televizije. Pokušavamo gledateljima dati nove sadržaje. Ne ukidamo niti jednu minutu kulturnih ili znanstvenih sadržaja na prvom i drugom programu, ne ukidamo niti jednu emisiju. Na novim kanalima ćemo ponuditi gledateljima sate i sate obrazovnih emisija, emisija iz znanosti, kazališnih predstava, europskog filma, glazbe, emisija o knjizi. Iako možda na prvu loptu nekome zvuči suhoparno, potrudit ćemo se da program bude visokog javnog zanimljivog sadržaja. Uključenjem petnaestak institucija pokušavamo podići te programe, pogotovo treći gdje će biti naglasak na sadržajima kao što su kultura, znanost, obrazovanje i obitelj. Taj projekt će krenuti potkraj godine, a trenutno se rade koncepcije oba programa. Ovih dana bismo trebali dobiti procjenu proračuna oba kanala, trećeg i četvrtkog news kanala. Što se tiče ideje o getoizaciji kulture, dovoljno je reći da kulture na televiziji ima puno više nego prije nego što sam ja došao na mjesto glavnog urednika. Povećali smo minutažu kulture u Dnevniku, pripremamo novu emisiju u prime timeu za jesen, a već ovog ljeta stavili smo nove kulturne sadržaje na prvom programu u terminu iza Dnevnika. Uz to od mog prvog dana dokumentarni i filmski program smo povećali za 20%. Prvi put u povijesti HTV-a 52 tjedna za redom u petak navečer u pola 10 emitiramo najbolje hrvatske filmove. Dakle, zlonamjerne su i lažne insinuacije o smanjenju kulture, dokumentarnog, dramskog i filmskog programa na Hrvatskoj televiziji.

Taj news kanal znači da će informativni program imati puno više posla nego dosad?

- Da, ljudi će više raditi. No, imamo dovoljno ljudi da možemo proizvesti 24 sata programa s vijestima. Ideja je da svakih pola sata idu vijesti uživo dan i noć. Ako bi tražili sličnost s nekim drugim programima onda je naš koncept najsličniji Sky Newsu.

Hoće li to voditi isti ljudi kao i dosad?

- Ne, doći će nova lica.

Znači, zapošljavat ćete nove ljude?

- Ne, izbor ćemo napraviti između već zaposlenih.

Već godinama opće je uvjerenje da na televiziji jako puno ljudi ne radi baš ništa.

- Nije baš tako. Ima vrlo vrijednih ljudi. Nemojte zaboraviti da je sve najvažnije projekte Hrvatska televizija odradila odlično. Od dolaska Pape, preko svjetskih i europskih prvenstava, olimpijskih igara, nagrađivane utrke na Sljemenu preko informativnog programa koji je sjajno odradio izbore, zabavni doček Nove godine, itd. Na svim tim područjima smo bili najgledaniji. Nemojte zaboraviti kako u svim tim programima nije bilo ni jednog propusta.

Kako nije?

- Da čujem.

Na primjer, slučaj Zorana Šprajca.

- Govorim o sadržaju i programu.

Pa to je bilo u programu.

- On nije poštivao hijerarhiju i zato je kažnjen, ali to je iza nas i idemo dalje. Ono što je bitno jest da nije bilo nikakve velike pogreške kakve se vide u programima drugih televizija. Da se vratimo na ljude koji ne rade ništa. - Uveo sam svakodnevne sastanke u 9 sati sa svim urednicima. Kad sam došao, 31 posto ljudi, govorim o novinarima i urednicima, imao je manje od 100 sati provedenih na televiziji mjesečno. Sada je taj postotak pao na 15 posto. Ljudi više dolaze na posao i zato je program kvalitetniji.

Je li to baš nužno povezano?

- Jest. Evo konkretnog primjera: ako čovjek koji radi analizu terorističkog napada u Toulouseu za Dnevnik dođe na posao u četiri popodne, do 19 sati neće stići prikupiti sve informacije, razgovarati sa svim relevantnim ljudima, snimiti analitičare i to plasirati u Dnevnik. On mora doći ujutro na posao kako bi se informirao, da naruči našeg novinara iz Bruxellesa i pošalje ga u Toulouse. Kako bi sve to napravio, ako želi gledatelju dati relevantnu informaciju, mora početi od jutra. To se ne odnosi samo na informativni nego na sve programe.

Morate priznati da ima ljudi koji i vrlo rano dolaze na posao, ali godinama nisu ništa napravili.

- Otkad sam došao, od urednika zahtijevam da svakome moraju naći posao. Oni ljudi koji tri puta napismeno odbiju posao naći će se na listi za otkaz i više neće biti zaposleni na HTV-u.

Je li se to već dogodilo?

- Dosad nitko nije odbio treći put, ali jako puno ljudi koji dosad nisu radili ništa dvaput su odbili zadatke, a ovih dana može se dogoditi i treći put nakon čega slijedi otkaz.

Tko su ti ljudi?

- Ne bih o imenima, ali ima ih.

Informativni program HTV-a, odnosno novinari i urednici, često su percipirani više kao aktivisti nego kao novinari. Možete li to promijeniti?

- Dok sam bio u sportskom programu drugačije sam gledao na informativni program. Znao sam da tamo postoji puno malih frakcija i da nisu ujedinjeni. Mislio sam da im je ipak na prvom mjestu posao i uspjeh HTV-a. U sportskom programu smo se znali i posvađati, ali se sve rješavalo u četiri zida i nikad se nije osjetilo na programu. Nikada niste čuli čovjeka iz sporta da ružno govori o svojim kolegama ili da “pljuje” po programu, a pogotovo ne po kući u kojoj radi. Iznenadilo me da 80 i nešto posto negativnih informacija o HTV-u u medije plasiraju neimenovani izvori unutar samog HTV-a. Njima se uglavnom hrane portali. Da se razumijemo, ako je relevantna vijest o HTV-u nemam ništa protiv, ali da pola sata nakon sastanka cijele teme osvanu na portalima to mi je potpuno strano i neprihvatljivo.

Netko je radio analizu?

- Da, kontinuirano radimo analize svih objava o HRT-u. Ja nisam čovjek koji pljuje u tanjur iz kojeg jede, a u nekim dijelovima HTV-a to se događa, vrlo često ljudima koji već godinama rade na najatraktivnijim projektima. Ima među njima vrlo kvalitetnih ljudi koji briljantno odrade posao, ali se na žalost sami ponašaju potpuno suprotno od načela za koja se zalažu. Nitko od njih se više ne može potužiti da je išta cenzurirano. Apsolutno ništa nije cenzurirano. Otvorili smo program svima i u velikom broju emisija imamo goste različitih svjetonazora i političkih orijentacija. HTV je postala otvorena televizija bez tabua, što ste mogli primijetiti u posljednjih 100 dana kada smo otvarali afere od gospodarstva, preko politike pa do crkve.

Čemu pripisujete promjenu trenda pada gledanosti?

- Nikada ne radim ništa napamet. Napravili sam duboke analize što je pogrešno u programu. Nakon tih analiza vidjeli smo što gledatelji žele gledati i u kojim terminima. Na osnovu toga složili smo shemu i slotove unutar iste. Na CNNu i ORF-u s kojim imam odličan odnos sam naučio da je nemoguće slagati program stihijski, a oni ga rade čak dvije godine unaprijed. Prvo sam zato presložio slotove na način da istu populaciju držimo uz televizor po dva-tri sata. Time smo dobili i urednost programa. Više ne kasnimo, sve emisije moraju trajati u minutu kako je predviđeno i objavljeno na teletxtu. Ako netko traje dulje kažnjava se. Dosad sam kaznio već 15 ljudi. Nemoguće je da Dnevnik traje tri minute dulje od predviđenog, a pogotovo je nemoguće da emisija koja je unaprijed snimljena traje sedam minuta dulje. To je rušilo program i stvaralo nesigurnost kod gledatelja i averziju prema HTV-u, to su nam pokazale analize. Ako je u pitanju prijenos koji traje dulje, kratimo prvu sljedeću emisiju. Odredio sam tri sidrišta u toku dana. Jutarnji sastanak sa svim urednicima u 9 sati, nakon toga sastanke u 12 i u 14 s urednicima pojedinih emisija. Uveli smo radne subote i nedjelje i zato se na programu vidi pomak u kvaliteti. Osim toga, Hrvatska televizija ima najbolje javne emisije i sadržaje, ali i najbolje svjetske serije. Evo, ovih dana, krećemo sa Spielbergovim Pacifikom, samo 13 dana nakon svjetske premijeru u Cannesu. Na 100. obljetnicu potonuća prikazujemo igranu seriju Titanic scenarista i oskarovca Juliana Fellowesa koji je radio i Downton Abby, najnagrađivaniju seriju na svijetu. Kupili smo prava na Ligu prvaka za tri sljedeće godine, uskoro ćemo riješiti Euroligu, imamo Ples sa zvijezdama koji je nevjerojatno dobro gledan, četvrtkom imamo dobitnike Oscara i kupili smo sve dokumentarne dobitnike Oscara... Uz javne sadržaje kao što su domaće dokumentarne serije (Hrvatsko podmorje, Moć boja, Putovima Marka Pola, serijal o Miljenku Smoji), pripremamo i nove emisije iz vanjske i unutarnje politike koje će ići na jesen.

Kakva je sada gledanost središnjeg Dnevnika?

- Solidna je. Digla se na 10 posto, sadržajniji je, više ima vanjske politike i kulture i po prvim reakcijama gledatelji su zadovoljniji nego prije.

A konkurencija?

- Konkurencija je trenutačno gledanija. Očekujem da ćemo im na jesen doći dosta blizu, i to uz najmanji budžet za program u povijesti HTV-a. Po svemu sudeći, nabili ste gadan tempo i novinarima i urednicima.

Što će biti s ljetom i zloglasnim običajem da po tri mjeseca nema novih autorskih emisija na televiziji nego se samo vrte reprize?

-Prvi put ćemo u udarnim terminima emitirati između 75 i 80 posto premijernog programa. Najbolje stvari ćemo reprizirati u popodnevnim terminima. Dobar dio ljeta prenosit ćemo Europsko prvenstvu u nogometu i Olimpijske igre. Imati ćemo sjajne filmove, serije, mislim da će gledatelji na godišnjem odmoru moći pronaći opuštajući sadržaj na oba programa.

Što će biti s emisijama koje proizvodi sam HTV? Dječji program, političke emisije... Hoće li se oni prekidati u lipnju i nastavljati na jesen, ili će ljudi raditi?

- Radit će se puno više nego prije. Emitirat ćemo najbolje stvari, ali u lakšem ritmu. No svaki dan od 20 do 21 sat će biti samo javni sadržaji. Na kraju, možda i najvažnije pitanje.

Kad će Hrvatska televizija prestati biti vijest?

- Kada se ljudi potpuno okrenu svom poslu, počnu raditi ono za što su plaćeni i kada se krene sankcionirati blaćenje vlastitih kolega i institucije u kojoj rade. Pojedinci često zaboravljaju da tvrtka u kojoj su zaposleni hrani i njih i njihove obitelji. Najbolji je pokazatelj da se velik broj onih koji odu s HTV-a u privatni sektor želi vrlo brzo vratiti, ali u najvećem broju slučajeva tada je prekasno. No, bez obzira na sve, u konačnici je najbitniji program jer mi smo tu zbog gledatelja, a ne zbog nas samih.