Na oglašavanje će se ove godine potrošiti rekordnih 200 milijuna eura

Suprotno stagnaciji tržišta oglašavanja u svijetu, hrvatska bi tržišta, prema očekivanjima objavljenjim u siječanskom broju časopisa Banka, mogla rasti i više od 25 posto i to u prvom redu zahvaljujući mobilnoj telefoniji, mirovinskim fondovima i trgovini osobnim automobilima. Ostvare li se prognoze, tržište oglašavanja na kojem se lani potrošilo oko 345 milijuna maraka, ove bi godine moglo premašiti 400 milijuna maraca odnosno oko 200 milijuna eura. Najoptimističniji su u marketinškoj agenciji Digitel koja u 2002. očekuje rast od najmanje 25 posto i to, kako kaže Jasna Hrvić iz Digitela, zahvaljujući starim i novim klijentima, HT-u i Unileveru. U McCannu očekuju manji rast – od 15 posto kao i 2001., i to zbog uvođenja novih proizvoda na tržište ili nastajanja novih oglašivačkih kategorija mirovinskih fondova. Sve agencije, Mediana Fides, McCann i spomenuti Digitel, kao i novine u kojima se oglašavaju, spominju da je porast oglašavanja posljedica porasta aktivnosti u određenim gospodarskim sektorima – financijama i telekomunikacijama ponajprije, posljedica dakle pojačane konkurencije i uvođenja novih proizvoda – u mobilnoj telefoniji, na primjer te mirovinskih fondova.
Prema istraživanjima agencije Media net, vrijednost zakupljena oglasnog prostora u 2000. godini iznosila je 345 milijuna njemačkih maraka, što je 17 posto više u odnosu na 1999. godinu, a 2001. godine taj iznos mogao bi biti veći za više od 20 posto. Najveći dio kolača pripast će državnoj televiziji. Prema podacima agencije Media net, u 2000. godini vodeće mjesto na oglašivačkom tržištu pripalo je HTV-u s udjelom od 54 posto, dok je na tiskovne medije otpalo 33 posto. Radio i vanjsko oglašivanje (citylights, jumbo plakati i sl.) imali su stabilnih sedam, odnosno šest posto udjela. Najnoviji podaci agencije Mediana Fides za prvih 10 mjeseci ove godine pokazuju još dominantniji udjel televizije – veći od 69 posto. Slijede dnevni listovi s 15-postotnim udjelom te revije s udjelom od 10 posto. Vanjski plakati još su relativno nisko pozicionirani sa sedam posto, a u tom istraživanju nije praćeno oglašivanje putem radija.
tragb312

Unatoč svjetskoj recesiji neki hrvatski fondovi uspjeli su povećati vrijednost svojih dionica

Više od milijardu i pol kuna imovine hrvatskih građana trenutačno je u investicijskim fondovima, u što se ne računaju PIF-ovi. Od toga s oko 800 milijuna kuna upravlja ZB Invest (Zagrebačka banka), tu je zatim Erste banka, dok je fond Select Europe zapravo u vlasništvu HVB Croatia. Gotovo šesto milijuna kuna u zatvorenom Kapitalnom fondu još uvijek je u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Kako je na svjetskim tržištima kapitala 2001. bila najgora u posljednjih deset godina, to ni svi hrvatski fondovi nisu prošli savršeno. Neki od njih su uspjeli sačuvati vrijednost svoje imovine, drugi očekuju da će ove godine nadoknaditi izgubljeno, pa je možda upravo sad pravi trenutak da se kupi udio u određenom fondu.
Najgore je prošla Londonska burza, čiji indeks FT-SE 100 je u 2001. pao 16 posto, što je novi negativni rekord. Europska tržišta su tijekom godine izgubila stotine milijardi eura kapitala, što je također učinilo 2001. najgorom godinom desetljeća. U Americi je najveći pad, čak 21 posto, imao NASDAQ, dok je DJ Industrial Average zabilježio pad od 7 posto, a S&P 13 posto. “Priče o recesiji, recesija, otpuštanja radnika, kriza u Japanu, kravlje ludilo, sve to dovelo je do potapanja svjetskih tržišta kapitala a kulminacija je bila teroristički napad na SAD u rujnu”, kaže Berislav Martić iz tvrtke TT invest koja upravlja otvorenim fondom TT Global Investor za www.bankamagazine.hr. Izuzev terorističkog napada uzrok padu bila su i smanjenja profita, zbog čega su kompanije smanjivale potrošnju i smanjivale vrijednost ulaganja.
Otvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj nisu zabilježili tako velik pad kao europski fondovi, posebice ako se uzme u obzir oporavak nakon pada tržišta 11. rujna. “U odnosu na početak našeg rada Select Europe je u minusu od 2-3 posto, ili oko 16 posto u plusu u odnosu na kraj rujna kad su cijene bile najniže u posljednje tri godine”, ističe Damir Ostović, direktor CAIB Investa koji upravlja fondom Select Europe, u izjavi za www.bankamagazine.hr. Slično je i s TT Global investorom – na godišnjoj razini je zabilježen pad cijene više od 8 posto, ali je od rujna ostvaren porast od 39,5 posto. “Vjerujem da će iduće godine tijekom drugog kvartala doći do gospodarskog oporavka, prvo u Americi, a zatim i u važnijim europskim ekonomijama koje su znatno izvozno eksponirane prema Americi, što će se pozitivno odraziti i na cijene dionica”, očekuje Ostović.
Neto imovinska vrijednost dionice Kapitalnog fonda, čiji vlasnik je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dostigla je na koncu 2001. godine 153,55 kuna, što predstavlja godišnji prinos od 27,98 posto. Najviša vrijednost dionice najvećeg zatvorenog imovinskog fonda u Hrvatskoj zabilježena je početkom kolovoza kad je dosegla 164,47 kuna, čemu je najviše doprinio uzlazni trend hrvatskog gospodarstva, što je imalo za posljedicu i rast cijena na Zagrebačkoj burzi. Nakon terorističkih napada na SAD i pada vrijednosti na svjetskim burzama pala je i vrijednost dionice Kapitalnog fonda koji ima 10 posto portfelja plasirano u strane dionice, tako da je neto imovinska vrijednost u rujnu pala i ispod 140 kuna po dionici. “Povratak povjerenja ulagatelja na svjetskim tržištima rezultirao je i rastom vrijednosti imovinskog portfelja Kapitalnog fonda, u kojem su, između ostalih i dionice Deutsche Telekoma, Lufthanse, mađarskog Mola i austrijskog OMV-a. Zbivanja u SAD-u nisu previše utjecala na naše poslovanje jer je naš investicijski horizont početak 2003. godine”, pojašnjava predsjednik Uprave Kapitalnog fonda Željko Buntak.

Prvi intervju Željka Čovića nakon slučaja Baxter

U opsežnom intervjuu u siječanjskom broju časopisa Banka, prvom takvom nakon slučaja Baxter, direktor Plive Željko Čović objašnjava pravu prirodu svojeg angažmana u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ideju Vijeća za konkurentnost i potrebu partnerstva s Vladom. “Zastario je stav kako će se država baviti makroekonomijom, a ostalo je na poduzećima”, kaže Čović. “Zalažem se za partnerstvo Vlade i poslodavaca. Nije više riječ o rovovskoj borbi u kojoj poslodavci traže nešto od Vlade, a ona se brani, ne dajući im to iz svojih razloga. Sada je i poslodavcima jasno kako sami mogu pridonijeti promjeni poslovnog ambijenta i da je obrazovanje i napredovanje i njihov zadatak.”
“Nemamo u HUP-u političkih ambicija”, kaže dalje u intervjuu Željko Čović, “ali želimo se boriti za bolju Hrvatsku, pri čemu nudimo fer i otvoreni dijalog, za koji premijer Račan pokazuje puno smisla. Čuo sam za svoje političke ambicije, ali to su vjerujte samo priče. Moj angažman u HUP-u je posljedica želje da se Hrvatska razvija kao moderna zemlja, s modernom ekonomijom, oslonjena na znanost. Smatrao sam kako će se motiviranjem nekih biznis-lidera na zajedničkom cilju pokrenuti kotač, koji će omogućiti stvaranje boljeg ambijenta.”
Čović svoj angažman objašnjava činjenicom da u globalnom svijetu konkurentnost nije stvar samo kompanije nego i države. “Moramo zajednički stvoriti milje koji je konkurentan”, nastavlja on. “Hrvatskoj je potrebno nacionalno vijeće za konkurentnost. Investicijski val mimoišao je Hrvatsku i zbog rata i zbog averzije prema stranom kapitalu i zbog lošeg modela privatizacije. Moramo razviti nove alate da odgovorimo izazovima, da počenomo otvarati nova radna mjesta. Nema jednostavnih odgovora i zato bi Nacionalno vijeće za konkuretnost trebalo okupiti sve relevantne snage i u dijalogu naći odgovore. Radnici, poslodavci, vlast i sveučilište četiri su partnera koji zajednički trebaju raditi na tome”, kaže predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Uprave Plive Željko Čović.

Samo belgijska KBC banka dala ponuda za kupnju 34 posto Nove Ljubljanske banke

Zadnjeg dana prošle godine istekao je rok za podnošenje ponuda za kupnju 34 posto Nove Ljubljanske banke, koje su zainteresirani kupci podnosili financijskom savjetniku u postupku privatizacije najveće slovenske banke, kompaniji NM Rotschild. Kandidati za kupnju udjela u Novoj Ljubljanskoj banci su belgijska KBC banka, austrijska Erste banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Prema tvrdnjama dobro obaviještenih izvora za sada je jedino KBC banka podnijela ponudu, dok se Erste banka navodno predomislila zbog dopunjavanja programa privatizacije. Austrijska banka, naime, smatra da nije više jasno kako bi uopće strateški ulagatelj mogao steći većinski udio u najvećoj slovenskoj banci. KBC banci, pak, ne smeta promjena programa prema kojoj bi se u okviru drugog dijela privatizacije realizirala 15-postotna dokapitalizacija, pi čemu bi se i slovenskim ulagateljima omogućio otkup nove serije dionica. Položaj EBRD-a je tako specifičan da i ne nastoji postati strateškim partnerom Nove Ljubljanske banke.

BiH jedina zemlja u kojoj je marka službena valuta

U Bosni i Hercegovini i nakon 1. siječnja 2002. godine službena valuta ostaje konvertibilna marka koja je uz njemačku marku bila vezana u omjeru 1:1. Konvertibilna marka, koja će od sada biti vezana uz novu europsku valutu, vrijedi 0,51 euro.

Poboljšan HEP-ov kreditni rejting

Poznata svjetska agencija za procjenu kreditnih rejtinga Standard & Poor’s potvrdila je Hrvatskoj elektroprivredi dosadašnji dobar kreditni rejting u rangu BBB plus. Prema ocjeni te agencije, HEP je i dalje u grupi tzv. investment grade tvrtki koje su financijski sigurni zajmoprimci.
HEP je čak napravio mali pomak nabolje jer je dosadašnji negativni outlook unutar razreda u koji je svrstan, sada promijenjen u stabilan. To znači da bi tvrtka narednih godina, ako nastavi s pozitivniom trendovima u poslovanju, mogla dobiti i viši kreditni rejting. Naravno, pod uvjetom da ga dobije i Hrvatska jer nije uobičajeno da neka tvrtka ima viši rejtnig od države u kojoj se nalazi. Na takvu odluku agencije svakako je utjecalo uspješnije poslovanje HEP-a u 2001. godini koju će, očekuju, završiti s dobiti od oko 10 milijuna kuna. Odluka S&P nije nevažna uzme li se u obzir da je HEP tvrtka za koju je planirana privatizacija.

‘Devize iz čarapa’ idu u otplatu 540 mil. dolara u siječnju i veljači

Povećani priljev deviza u banke uvjetuje jačanje kune, no još ne izaziva paniku, ni u bankama ni u centralnoj banci. Zbog otplate vanjskog duga – kako države, tako i poduzeća – uz povećani priljev bilježi se i potražnja za devizama. U siječnju i veljači na naplatu svim domaćim sektorima zajedno dospijeva 540 milijuna USD glavnice inozemnog duga i 110 milijuna USD kamata. Zadnjeg dana siječnja treba biti izmiren dug prema Londonskom klubu od oko 115 milijuna USD (uključujući kamate), a u veljači državi na naplatu dospijevaju eurodolarske obveznice izdane 1997. u iznosu od 300 milijuna dolara. Hoće li povećana potražnja za devizama početkom godine uzrokovati deprecijaciju kune? Odgovor, među ostalim, ovisi i o tome koliko će još trajati “euro-efekti”.

Osim štednje građana u bankama porasli i depoziti poduzeća

U Zagrebačkoj su banci do 10. prosinca, uz štednju građana zbog zamjene za euro, pokazali snažan rast i depoziti poduzeća veći od 15 posto, što je značajno budući da je riječ o banci s najvećim udjelom na tržištu, u kojoj su depoziti poduzeća narasli sa 6,5 na 7,6 milijardi kuna. To je, kažu u Zabi, izraz općenito poboljšane gospodarske situacije, bolje naplate potraživanja, kao i uključivanja novih klijenata. U Erste&Steiermarkische banci depoziti su narasli 20 posto, u HVB Croatia u godinu dana sa 591 milijun na 759 milijuna kuna (28 posto), u Hypo Alpe Adria za 179 milijuna kuna (37 posto). U Riječkoj su banci depoziti porasli sa 1,5 na nešto više od 2 milijarde kuna, a u Raiffeisen banci premašili su 2,5 milijardi kuna (rast 78 posto), objavljuje u siječanjskom broju mjesečnik Banka.

U prosincu u banke doneseno 2,5 mlrd DEM

Iako će bankari konačne podatke o porastu devizne štednje u prosincu prošle godine imati za desetak dana, a zbirni će podaci biti poznati tek za mjesec dana u HNB-ovim izvješćima, već je sada vidljivo da mogu zadovoljno trljati ruke. U najveće dvije hrvatske banke koje zajedno drže više od 60 posto hrvatskog tržišta, samo je u prosincu 2001. godine na račune građana položeno više od 1,4 milijarde maraka. Neke procjene govore da bi ukupni iznos deviza koji je samo krajem 2001. izvučen “iz čarapa” i položen u banke mogao biti oko 2,5 milijardi maraka. Devizna štednja je u Zagrebačkoj banci krajem prošle godine dosegnula 5,45 milijardi maraka, a u godinu dana porasla je 1,75 milijardi maraka ili 47,5 posto. U banci očekuju i nastavak rasta štednje do kraja veljače ove godine. Devizna je štednja s početkom ove godine u Privrednoj banci dosegnula oko 1,5 milijardi maraka, od čega je 612 milijuna maraka položeno na račune samo u prosincu. U odnosu na 2000. PBZ bilježi rekordni rast devizne štednje od čak 86,5 posto. I u Raiffeisen banci bilježe u ovoj godini rekordni rast devizne štednje od oko 600 milijuna maraka, od čega je samo u prosincu ostvarena trećina tog iznosa.

Beobanka, Invest banka, Jugobanka AD Beograd i Beogradska banka idu u stečaj (bili su prije par brojeva)

Savjet jugoslavenske Agencije za osiguranje depozita i sanaciju banaka
predložio je Narodnoj banci Jugoslavije otvaranje stečajnog postupka nad Beobankom, Invest bankom, Jugobankom AD Beograd te Beogradskom bankom, jer je “postupak njihove sanacije nemoguće provesti”. Na taj bi način njihova sanacija, započeta sredinom prošle godine, bila prekinuta.
Agencija pojašnjava da je njezin prijedlog bio motiviran činjenicom da se troškovi sanacije tih banaka neprekidno povećavaju – već sada premašuju 30 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje. Toliko novca nema u saveznom i republičkom proračunu za sanaciju banaka. Isto tako, nema ni interesa inozemnih banaka za njihovim preuzimanjem. Svi računi građana – računa se da su vrijedni oko 3 milijarde eura – iz tih će banaka biti prebačeni u Poštansku štedionicu, te će im biti dostupni od 10. siječnja.
Savjet Agencije, pak, predložio je da se nastavi postupak sanacije Jugobanke Bor, u suradnji s Vladom Srbije.

Švedski premijer najavio mogući referendum o euru u 2002.

Švedska bi mogla održati referendum o uvođenju eura već ove godine, izjavio je švedski premijer Göran Persson na nacionalnoj TV postaji TV4. Referendum će biti raspisan u “drugom mandatu vlade”, najavio je Persson i ocijenio: “Pretpostavljam da 2003. nije loše rješenje ili jesen 2002. nakon izbora”. Oko 51 posto Šveđana podupire pridruživanje jedinstvenoj europskoj valuti, dok 65 posto očekuje od nacije pridruživanje euru tijekom iduće tri godine, pokazala su najnovija Gallupova istraživanja. Podrška euru u najvećem skandinavskom gospodarstvu porastao je s jedne trećine prije godinu dana paralelno sa slabljenjem krune.

Od 1. siječnja iz Mađarske se mogu uvoziti naftni derivati bez carine

Nakon što su u 2001. carine smanjene 50 posto, temeljem Sporazuma o slobodnoj trgovini od početka 2002. u Hrvatsku se iz Mađarske mogu uvoziti naftni derivati bez ikakve carine, što će – procjenjuje se – izazvati za daljnjih deset posto smanjenje udjela Ine na domaćem tržištu gdje hrvatska naftna kompanija zadovoljava 90 posto potreba za potrošnjom. Niz većih i manjih privatnih uvoznika naftnih derivata, među kojima su Crodux i Grupa Petrol, već su zakupili ili grade skladišta da iskoriste tu priliku. Ina, međutim, smatra da se prilikom potpune liberalizacije uvoza nije vodilo računa o njenim potrebama da svlada tehnološki zastoj (mađarski Mol je – naime – znatno tehnološki napredniji). “Budući da svaka zemlja, pa i one koje se najviše ponose stupnjem gospodarske liberalizacije, na neki način štite domaće proizvođače, čudi nas ovakva nagla odluka Vlade da nas izloži velikoj konkurenciji prije očekivanog i dogovorenog roka u 2005. godini”, kaže Mario Dragun iz Ine.