Gotovo 80 posto kućanstava u Hrvatskoj ima problema s pokrivanjem svojih troškova, a samo 5 posto kućanstava u Hrvatskoj smatra kako ima prihode veće od potrebnih dok 14 posto drži da su im prihodi točno onoliki koliko im treba, proizlazi iz rezultata istraživanja kretanja prihoda i troškova, koje je provela GfK agencija za istraživanje tržišta na uzorku od tisuću kućanstava. Istraživanje je pokazalo da je prosječno hrvatsko kućanstvo u 2005. godini mjesečno raspolagalo s oko 6 tisuća kuna, odnosno 815 eura, ali bi im, prema njihovoj subjektivnoj procjeni za zadovoljenje osnovnih troškova i potreba trebalo oko 8.690 kuna ili 1.174 eura. Kada se usporede ostvareni i potrebni prihodi, dobiva se podatak da su potrebna primanja u prosjeku čak 69 posto veća od ostvarenih, a za pokrivanje razlike između raspoloživog i potrebnog novca koriste se kartice i dozvoljeni minusi na tekućim računima. Istraživanje je pokazalo da oko 90 posto kućanstava ima redovite troškove za fiksni, a 84 posto za mobilni telefon. Uz to, 88 posto kućanstava ima redovite troškove za odjeću i obuću, 82 posto za prometne usluge, 77 posto za medicinske usluge, 59 posto za neke oblike kulture i zabave ili rekreacije, a 50 posto za duhan. Oko polovice kućanstava imalo je u 2005. godine trošak vezan uz trajna potrošna dobra, samo njih 38 imalo je troškove vezano uz obrazovanje, a svega oko 22 posto kućanstava redovito je štedilo. Prema rezultatima istraživanja GfK-a, kućanstva koja imaju troškove za medicinske usluge u prosjeku na to troše oko 160 kuna mjesečno, dok se trošak za fiksni i mobilni telefon kreće prosječno oko 468 kuna mjesečno. Na duhan i cigarete troši se istodobno oko 444 kune, a na obrazovanje oko 413 kuna mjesečno. Iz GfK naglašavaju i kako hrvatska kućanstva još uvijek trećinu svojih prihoda troše na hranu i piće te da je, sve dok udio troškova za hranu i piće ne padne ispod 20 posto, teško govoriti o stvarno boljoj razini životnog standarda.