Skupština Srbije usvojila je u subotu navečer glasovima 242 od ukupno 250 zastupnika prijedlog novog Ustava Srbije, a potom je donijela i odluku o raspisivanju referenduma, na kojem će se 28. i 29. listopada građani Srbije izjasniti o novom Ustavu. Da bi novi Ustav Srbije bio potvrđen na referendumu, potrebno je da na birališta izađe više od polovine ukupno upisanih birača.

U tekstu novoga Ustava, Srbija je definirana kao "država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive, zasnovana na vladavini prava i socijalnoj pravdi, načelima građanske demokracije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti europskim principima i vrijednostima". U preambuli se navodi da "građani Srbije donose ustav polazeći od državne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih građana i etničkih zajednica i polazeći od toga da je Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije". Budući da je srbijanska Skupština odluku o proglašenju Ustava donijela u rekordnom roku, praktički bez javne rasprave, neki analitičari novi Ustav smatraju nametnutim.

"Prijedlog ustava Srbije u kojem se navodi da je Kosovo neodvojivi dio Srbije nije u funkciji mira i stvaranja novih odnosa na Balkanu", ocijenili su u nedjelju dužnosnici Kosova. Zamjenik premijera Kosova, Lutfi Haziri izjavio je kako takva odluka parlamenta Srbije predstavlja prijetnju koja će u budućnosti stvarati probleme u normalizaciji odnosa između neovisnog Kosova i Srbije. Kosovski dnevnici objavili su i reagiranja drugih albanskih dužnosnika koji konstatiraju kako Beograd nije u stanju ići naprijed jer se njegova politika i dalje temelji na starim smjernicama koje su dovele do ratova na području bivše Jugoslavije.