INA IMA NAJVEĆE PRIHODE, A PLIVA NAJVEĆU DOBIT
Još jednu godinu za redom, tvrtka s najvišim ukupnim prihodom je Ina s 15.3 milijarde kuna, stoji u izvještaju Privrednog vjesnika o 400 najuspješnijih hrvatskih poduzeća. S trećeg mjesta u 2000. godini, na drugo mjesto dospio je HEP i sa ostvarenih 7,9 milijardi kuna na treće mjesto potisnuo HT, koji je u 2001 ostvario prihod od 7,1 milijarde kuna. Na rang-ljestvici tvrtki s najvišim prihodima, četvrto mjesto i dalje drži Pliva, dok je pak na listi najprofitabilnijih tvrtki u 2001. zauzela prvo mjesto s dobiti od 1, 028 milijardi kuna. Rang – ljestvicu najuspješnijih pet, s 2,6 milijardi kuna, zaključuje Konzum koji je 2000. bio tek na 11. mjestu.
Ina je zaslužna za približno 63 posto porasta dobiti 400 najvećih hrvatskih tvrtki, nakon što gubitak 2000. zamijenila dobiti od 720 milijuna kuna. Neki analitičari povećanje dobiti ne pripisuju poslovnim aktivnostima već bilančnoj preraspodjeli vezanoj uz osnivanje tvrtke Plinacro d.o.o.

Dobre rezultate bilježi i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo koje je u 2001., nakon niza godina gubitaka, ostvarilo prvi pozitivni financijski rezultat tj. dobit od 3.2 milijarde kuna (ukupna dobit gospodarstva u 2001. iznosila je 14,7 milijardi kuna, a gubici 11,5 milijardi kuna) . Budući da je hrvatsko gospodarstvo znalo doseći gubitke i od 15 milijardi kuna, rezultat za 2001. vrlo je ohrabrujući.
Ohrabrujući je i podatak da je porastao ukupni prihod hrvatskog poduzetništva, koji je za 13,4 posto veći u odnosu na 2000. godinu i iznosi 343,2 milijarde kuna .
Najvećih 400 tvrtki, ostvarilo je ukupne prihode od 169,4 milijarde kuna. Tih istih, prvih, 400 zaslužno je za polovicu ukupnih ostvarenih prihoda, u dobiti sudjeluju s 54 posto. No iako su u najvećih 400, u odnosu na 2000., ukupni prihodi narasli 13 posto, a dobit 16,8 posto (7,9 milijardi kuna), zabilježen je vrlo mali rast zaposlenosti od tek 1,5 posto. U 400 najvećih, radilo je ukupno 266,316 zaposlenih.
Prvih 400 sačinjavaju uglavnom velike tvrtke (250 i više zaposlenih). Udio privatnih tvrtki, i to onih privatnih od osnutka, je porastao za 1,8 posto dok se udio pretvorbenih privatnih tvrtki smanjio 1,7 posto.
Udio tvrtki koje se bave trgovinom, ali i prerađivačke industrije, u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu, se počeo smanjivati. No zato se povećao broj poljoprivrednih, šumarskih i tvrtki koje se bave lovom. Na listu je, po prvi put, dospjela i jedna ribarska tvrtka.

Iako su ovogodišnji rezultati pohvalni i optimistični, ne treba se previše zanositi jer se ne smije previdjeti blago smanjenje zaposlenosti, stagnacija izvoza i rast uvoza, zastupljena insolventnost te slaba tehnološka razvijenost.