Najnovije istraživanje koje je proveo Eurobarometar o uvođenju eura u nove članice EU pokazalo je da su sa zajedničkom europskom valutom eurom od svih novih članica najupoznatiji Slovenci, kojih ga je do sada vidjelo 95 posto, a rabilo 80 posto, prenosi poslovni.hr. Slovenija je prva od svih 10 novih članica koja je ispunila sve potrebne kriterije te uvodi euro 1. siječnja sljedeće godine. Slovence prate Česi, od kojih je 83 posto do sada vidjelo zajedničku europsku valutu, no rabilo ju je tek nešto više od polovice, 56 posto. Najslabiji su bili Letonci, kojih je 69 posto vidjelo euro, a rabilo ga samo 37 posto.

U nekim zemljama čiji stanovnici nemaju dovoljno podataka jedan od tri ispitanika kaže kako zapravo i ne želi znati više, a tu prednjače Poljaci, s 33 posto, te Česi i Estonci s po 30 posto. Povjerenje u izvor je ključan faktor za informiranje stanovništva, a najviše se vjeruje središnjim bankama u pojedinim zemljama, 77 posto, za kojima slijede europske institucije sa 67 posto te komercijalne banke kojima vjeruje 47 posto ispitanika. Kako bi se građani lakše privikli na novu valutu, ključno je istovremeno isticanje cijena i u eurima i u domaćoj valuti, što želi golema većina od 85 posto ispitanika. Unatoč nedovoljnoj informiranosti ukupno raspoloženje prema uvođenju eura je ipak pozitivno, pa tako 50 posto anketiranih vjeruje kako će posljedice uvođenja biti pozitivne ili vrlo pozitivne nasuprot 36 posto pesimista koji smatraju da će biti negativne ili vrlo negativne. Među najvećim optimistima su Slovenci, kojih 61 posto vjeruje da će im euro koristiti, a Česi su najskeptičniji sa samo 35 posto. Primjetna je i određena nostalgija prema domaćim valutama, pa je tek nešto više ispitanika sretno što će euro zamijeniti nacionalne valute, njih 47 posto naspram 43 posto onih koji se ne vesele novom novcu.

Jedan od glavni ciljeva eura je stabilnost cijena, a Europska središnja banka propisuje da godišnja inflacija ne smije biti veća od 2,4 posto. Kako je pokazalo istraživanje, stanovnici novih članica u velikoj mjeri ne vjeruju da će se to uspjeti ostvariti uvođenjem eura, pa ukupno gledajući svega 28 posto njih u svih 10 zemalja vjeruje kako će se to postići. Gledano po zemljama, optimističniji su bili Mađari, kojih u to vjeruje 43 posto, a najveći pesimisti su stanovnici Cipra.
Unatoč tome, većina građana novih zemalja ipak kaže kako će se zbog zajedničke valute više osjećati Europljanima, njih 56 posto naspram 36 posto onih koji tvrde da neće. Na prvom mjestu su ponovno Slovenci, sa 68 posto, a na zadnjem su Mađari, sa 66 posto ispitanika, koji su izjavili kako euro neće doprinijeti da se osjećaju više Europljanima.