U Los Angelesu se održava višednevna međunarodna konferencija o problemu uličnih bandi. Konferenciju je otvorio Antonio Villaraigosa, gradonačelnik Los Angelesa, grada kojeg prema njegovim riječima uništavaju ulične bande. Villaraigosa tvrdi da postoji povezanost između siromaštva, loše obrazovanosti, loše poslovne perspektive i članstva u bandama. Na konferenciji se raspravlja kako spriječiti kriminal i njegovo širenje preko granica. Razmjenjuju se podatci i iskustva. Mnogi policijski dužnosnici tvrde da postoji povezanost bandi, te da veliki broj bandi u sjevernoj i južnoj Americi svoje korijen vuku iz Los Angelesa.

"Ovaj grad ima velikih problema s kriminalom", rekao je Villaraigosa i dodao, "unatoč činjenici da je ukupna stopa kriminaliteta smanjena porast zločina povezanih s bandama je porastao". Veliki dio pripadnika bandi čine imigranti koji kad se uhite najčešće se deportiraju natrag u svoje domovine. Ovakva američka politika dovela je do drastičnog povećanja broja bandi u središnjoj i južnoj Americi. Tako je u jednoj policijskoj raciji u Salvadoru od 120 uhićenih pripadnika bandi njih 40 bilo deportirano iz SAD-a.

Procjenjuje se da na području Los Angelesa djeluje preko 400 badni s više od 40.000 članova, dok prema nekim procjenama u SAD-u ima više od 600.000 pripadnika bandi. Početci bandi u Los Angelesu su povezani s crnačkom manjinom koja se doseljavala poslije Drugog svjetskog rata s juga. Doseljeni crnci su bili izloženi napadima i getoizaciji od strane bijelaca, tako su prve bande nastale zbog samozaštite. Kasnije su te bande postale dijelom političkih pokreta koji su se borili za ravnopravnost i prekid segregacije. Sedamdesetih te su bande izgubile političku pozadinu i prerasle u kriminalne skupine kakvima ih danas poznajemo. Broj bandi i njihovih pripadnika drastično se povećao doseljavanjem stanovništva iz latinske Amerike. Od ukupnog broja pripadnika bandi polovicu čine hispano Amerikanci. Njihove bande pojedinačno imaju najveći broj članova, te se najbrže šire. Kada se pripadnik neke bande preseli iz svoga kvarta ili ulice vjerojatnije je da će u novom mjestu stanovanja osnovati neku podružnicu svoje originalne bande nego napustiti kriminal. Ovakvo ponašanje dodatno je uzbunilo američke vlasti tako da se razmišlja o uvođenju novih zakona poput onih koji su doneseni 80-tih za borbu protiv mafije.

Prema statističkim podatcima policije u Los Angelesu broj kaznenih djela povezanih s bandama je u porastu, a pogotovo kad je riječ o pljačkama i ubojstvima. Vlasti namjeravaju uložiti dodatna financijska sredstva u programe koji se bore protiv bandi. U Los Angelesu se trenutno provode 23 programa koja raspolažu s 82 milijuna dolara godišnje, a za cilj imaju smanjiti broj pripadnika bandi i poboljšati socio-ekonomski položaj ljudi u ugroženim područjima. No ovi programi se često kritiziraju kao ne učinkovit. Nitko ne kontrolira programe i koliko rezultata daju. Najglasniji kritičari upozoravaju da se već četvrt stoljeća provode razni programi na koje se troše znatna sredstva, a problem bandi umjesto da se smanji konstantno se povećava.

Gradonačelnik Villaraigosa vjeruje da bi veća financijska sredstva i više političke volje moglo razriješiti ovaj problem. On je pozvao na pokretanje svojevrsnog Marshallovog plana za rješavanje problema bandi.