Dvije trećine građana Zagreba smatra da će o gradnji u bloku zgrada na Trgu Petra Preradovića (Cvjetnom trgu) presudit isključivo kapital, pokazuje omnibus anketa koju je tijekom travnja preveo GfK - Centar za istraživanje tržišta, na reprezentativnom uzorku od 249 anketiranih građana.

Na upit tko će stvarno presuditi u vezi s gradnjom na Cvjetnom trgu, od 249 anketiranih građana Zagreba, 67 posto se izjasnilo da će to biti kapital, 20 posto ih je mišljenja da će to biti javnost odnosno građani, a 15 posto da će presuditi struka, priopćeno je iz GfK-a.

U odgovoru na upit tko bi trebao presuditi u konkretnom slučaju Cvjetni trg, građani su se odlučili za javnost (56 posto) i struku (42 posto), dok je svega dva posto građana koji smatraju da bi tu trebao presuditi kapital.

Iz GfK navode da su za prevagu mišljenja struke nešto više muški ispitanici i osobe između 40 i 59 godina, a uvažavanje mišljenja javnosti nešto je važnije za mlađe ispitanike, do 15 do 29 godina.

U priopćenju iz GfK napominju kako ih je na anketu potakla vrlo žučna diskusija o prijedlogu gradnje u najužem centru grada Zagreba, u bloku Cvjetni trg, koju prati i akcija skupljanja potpisa - više od 50.000 zainteresiranih građana protivnika takve inicijative, ali da su se zanimali i što građani Hrvatske misle o "umetanju" novih objekata u stara povijesna tkiva gradova.

Tako su došli do rezultata prema kojem su odgovori stanovništva u Hrvatskoj, na uzorku od 1000 ispitanika, o gradnji novih objekata moderne arhitekture u starim gradskim jezgrama uglavnom negativni - 70 posto anketiranih smatra da je to uglavnom negativno, 21 posto da je uglavnom pozitivno, dok 9 posto ne zna je li izgradnja novih objekata u starim gradskim jezgrama pozitivna ili negativna.

"Umetanju" novih objekata u stara povijesna tkiva gradova najviše se protive stanovnici Istre i Primorja (87 posto) te Dalmacije (76 posto), dok su građani Zagreba i okolice nešto umjereniji jer svoje protivljenje iskazuje njih 64 posto.

Pozitivan stav, (više od prosjeka 21 posto), iskazuju građani Zagreba s okolicom (27 posto) i oni iz Slavonije (26 posto). U Dalmaciji je takvih samo 12 posto, a u Istri s Gorskim Kotarom tek sedam posto.