Novu vladu, tko god da je formira, dočekat će nezahvalna odluka o poskupljenju struje. Naime, već sada je vrlo izvjesno da će hrvatski građani od iduće godine struju plaćati po višoj cijeni, a špekulira se da bi cijena mogla narasti čak 20 posto u što je u ovom trenutku teško povjerovati. Moguće je da se ponovi slučaj od prije tri godine kada je HEP tražio poskupljenje od 12 posto, a Ministarstvo gospodarstva je od Vlade zatražilo da to bude u prosjeku nešto više od osam posto, međutim, Vlada se tada odlučila za prosječnih 5,5 posto.

Ukoliko struja poskupi 10 posto to bi značilo 194 kune više na prosječnu godišnju potrošnju kućanstva od 3.200 kWh, odnosno oko 16 kuna više svakog mjeseca. Ako se kućanstvo grije na struju i tijekom pet mjeseci troši, primjerice, 700 kuna mjesečno, morat će u ovom slučaju u sezoni grijanja izdvajati mjesečno 70 kuna više.
U prosjeku, kućanstvo koje potroši 3.200 kWh godišnje, 2.000 kWh (63 posto) potroši u višoj, a ostalo u nižoj tarifi, što potvrđuje i krivulja potrošnje, prema kojoj je lani u jeftinijoj tarifi potrošeno 37,8 posto od ukupno potrošene električne energije.

Koliko hrvatski građani plaćaju struju u odnosu na ostale europske zemlje, pokazuju podaci Eurostata, prema kojima je kod nas struja neznatno jeftinija od, primjerice, struje u Sloveniji ili Finskoj, u kojoj je, usporedbe radi, BDP po glavi stanovnika 73 posto veći od hrvatskog. Slovenci, koji kilovatsat plaćaju 0,58 kuna, mi pak 0,54 kune u prosjeku, s prosječnim primanjem od tisuću eura mogu kupiti 12.500 kWh, a hrvatski građani s 350 eura manjim primanjima mogu kupiti 9.300 kWh.

HEP će novo poskupljenje struje u Hrvatskoj opravdavati povećanim troškovima i cijenama "zamrznutim" unatrag "čak" tri godine, no činjenica je da većina europskih zemalja poput Francuske i Velike Britanije, ima "zamrznute" cijene od 1996.

Kolika će biti cijena struje iduće godine u ovom trenutku nije poznato, ali je sigurno da ćemo je plaćati više.