Predstavnici 26 južnoameričkih i karipskih zemalja sastati će se danas u Venezueli kako bi razgovarali o drastičnom povećanju cijena hrane na globalnoj razini, koje su izravno uzrokovali prosvjede, praćene s ubojstvima i neredima u zemljama trećeg svijeta, gdje su stanovnici tražili namirnice nužne za preživljavanje. Ovaj sastanak stručnjaci i humanitarci ocijenjuju kao prvim konkretnim administrativnim odgovorom na svjetsku krizu, kojoj se za sada ne nazire kraj.

Međunarodni ekonomisti i stručnjaci ističu kako se cjelokupno stanje porasta cijena neće promijeniti najmanje nekoliko godina, a zabrinjavajuće su i statističke brojke eminentnih međunarodnih organizacija. Svjetska banka ističe kako je u proteklih tri godine hrana poskupjela 83 posto, dok ugledni časopis Economist tvrdi kako je prema svim statistikama hrana danas najskuplja od 1845., kad je uspostavljen indeks cijena hrane, dok su se u razdoblju između 1974. i 2005. godine cijene hrane ukupno smanjile za 75 posto, a u posljednjih tri godine točno su se toliko povećale.

Razgovori u Južnoj Americi, poprištem jedne od najvećih porasta cijena hrane, uvod su u trodnevi UN-ov Svjetski summit o hrani koji će se početkom sljedećeg tjedna održati u Rimu, a fokus razgovora će biti upravo kriza uzrokovana porastom cijena hrane. Napori da se barem djelomično anuliraju razmjeri budućih humanitarnih katastrofa, ulažu se i u zemljama Bliskog Istoka, kao i Afričkim zemalja, gdje je zbog porasta cijena žitarica tijekom proteklih mjesec dana ubijeno više od 50 ljudi.

Naime, Japan i afričke zemlje dogovorili su se danas u Yokohami da će povećati poljoprivrednu proizvodnju u Africi i donijeli su Akcijski plan za iduće petogodišnje razdoblje. Poanta međunarodne konferencije zadržana je u namjeri da je "povećanje proizvodnje hrane presudno za prehrambenu sigurnost, smanjenje siromaštva i gospodarski rast u Africi". Japan je najavio kako će pomoći Africi da će za deset godina udvostruči proizvodnju riže, a kao opcija se spominje šira uporaba nove sorte riže koja je bogata bjelančevinama i otpornija je, a stvorena je prije nekoliko godina u Zapadnoj Africi križanjem afričkih i azijskih sorata.

I dok s jedne strane kao rješenje na summitu u Venezueli, određeni stručnjaci kao dugoročan model ističu apsolutnu liberalizaciju i deregulaciju tržišta, u istom se trenutku održavaju alternativni sastanci antiglobalističkih skupina koji smatraju kako su rečeni postulati glavni razlog koji su uzrokovali globalno siromaštvo. Svjetska Banka upozorava kako će, ukoliko se nastavi s ovim negativni trendom (a prema svim predviđanjim to je u sljedećih 10 godina neminovno), više od 100 milijuna ljudi ozbiljno biti pogođeno valom siromaštva.

Nedavno izvješće međunarodnih humanitarnih organizacija, koje je puno pesimističnih prognoza, posebno se osvrnulo i na proizvodnju biodizela; elementu koji će potencijalno uvjetovati još veću glad. Naime, jedan od elementarnih problema koji se već naziru u sadašnjem vremenu, a ako se nastave ozbiljno će kao nikad do sada ugroziti nerazvijene zemlje, ali one koje to nisu; za razliku od nedavnih humanitarnih kriza jest utrka energetskog kompleksa s prehrambenom industrijom za iste sirovine, koja se tek dobrano zahuktava. Proizvodnja i distribucija poljoprivrednih dobara, sve se više namjenjuje u energentske svrhe, a kao glavna alternativa dosadašnjim energentima promovira se biogorivo, točnije inačice istog; etanol, biodizel i metil-ester.

Biodizel se već godinama proklamira kao glavno alternativno gorivo tradicionalnim naftnim derivatima, ali i način za smanjivanje emisija stakleničkih plinova u atmosferi. Sve veće svjetske sile preuzele su ovu retoriku, a najdugoročniji plan momentalno se razvija u zemljama Europske unije. Međutim, do sada se pokazalo kako biodizel donosi znatno više štete nego dobiti za svjetsko stanovništvo, dok je korist razine očuvanja okoliša itekako dvojben, ako se u obzir uzme činjenica, da će, zbog proizvodnje žitarica za ovu namjenu doći do krčenja šuma, ali i finalno još većih nereda, koji su uvelike dio sadašnjsti.