Višednevne intencije i javni apeli jedne od demokratskih kandidata u demokratskim predsjedničkim predizborima, da se poništeni glasovi iz saveznih država Floride i Michigana priznaju unatoč njihovom poništenju, na kraju odlukom vrha stranke ipak nije urodio plodom. Barem ne na način koji je Clintonova priželjkivala.

Naime, spomenute dvije države ovih izbora neće imati (znatniji) utjecaj i doprinos za samu Hillary Clinton, kao ni za finalni odabir demokratskog oponenta republikancu Johnu McCainu. Nakon što je čelništvo demokratske stranke prije dva tjedna poništilo sve glasove iz rečenih država jer su se tamo izbori održali ranije nego li je statut predviđao, odlučeno je kako će se glasovi raspodijeliti Obami i Hillary Clinton, na isti broj delegata.

Time su sada i statističke šanse Clintonove da će prestići svog protukandidata postale minimalne. Omjer je, naime, 2025 Obaminih delegata naspram 1877 delegata, koliko ih je nakon odluke vrha stranke osvojila Clinton, inače jedina koja je ustrajala sa svojom kandidaturom u te dvije države, dok su svi drugi kandidati odustali od istih. Ovakav rasplet situacije uvjetovao je povećanje finalnog broja potrebnih delegata (2118), a Clintonovoj kao ne baš objektivno veliki put ka povratku u utrku predstavlja jedino takozvani dan D, kad će se ovu srijedu preostalih 200 superdelegata odlučiti o novom demokratskom kandidatu na predsjedničkim izborima.

Za sada je izvjesno kako će i u ovom aspektu Obama odnijeti premoćnu pobjedu, što su pokazale sve dosadašnje ankete eminentnih listova i institucija. Drugi pak politički analitičari ističu kako samom Obami njegovo istupanje iz crkve Trinity Church of Christ, zbog kontroverznih izjava njegovog svećenika Michaela Pflegera upućenih prema njegovoj protukandidatkinji, neće previše naštetiti. Jedino čega se i dalje Demokrati mogu pribojavati, jest povećanje šansi samim Republikancima zbog borbe njihovih protivnika, koja će se, sada je već izvjesno, voditi do posljednjeg dana.