Premijeri u Dubrovniku-Mađarski i hrvatski predsjednici vlada Ferenc Gyurcsány i Ivo Sanader prošli su tjedan na Croatia Summitu izjavili da je aranžman zamjene dionica između Ine i MOL-a dobar posao za obje kompanijeVećina analitičara slaže se da političkim dogovorom o zamjeni dionica između Ine i MOL-a hrvatska vlada na čelu s Ivom Sanaderom pomaže mađarskoj naftnoj kompaniji da se što povoljnije domogne preostalih dionica Ine, koje su u vlasništvu Vlade RH. Nacional je iz dobro upućenih političkih krugova doznao da mađarski lobisti nagovaraju hrvatsku vladu da MOL-u omogući da zamjenom svojih dionica za dionice Ine izbjegne objavljivanje zakonom propisane obvezujuće javne ponude po kojoj bi otkupili dionice od ostalih dioničara Ine po fer cijeni jer za to Mađari trenutačno nemaju dovoljno novca.

U subotu, 5. srpnja, i mađarski premijer Ferenc Gyurcsány i Ivo Sanader u Dubrovniku su dali do znanja da bi takva lobiranja mogla dati rezultata. Oni su na Croatia Summitu potvrdili dogovor o zamjeni dionica Ine i MOL-a, ocijenivši da je to dobro rješenje za obje naftne kompanije. Mađarski premijer Gyurcsány rekao je da će ta transakcija omogućiti da oba partnera postignu nešto što stvara dodatnu vrijednost za obje strane, te da je to “vrlo interesantno i fascinantno rješenje” predložila hrvatska strana. Nigdje ni riječi o obveznoj ponudi koju bi MOL morao podnijeti za otkup ostalih dionica Ine, ni riječi o detaljnim uvjetima zamjene, niti bilo kakvih naznaka o sadržaju tog dogovora.

Zlatko Mehun, glasnogovornik hrvatske vlade, isti je dan izjavio da nikakav dogovor nije postignut. “Premijeri dviju zemalja u Dubrovniku su samo razgovarali o mogućnosti da se te dionice zamijene. Takve se stvari i ne mogu dogovarati samo tako. Sanader i Gyurcsány okvirno su se dogovorili da bi o tom pitanju trebalo pregovarati, te da bi, ako bi se postigao dogovor, to moglo biti korisno za obje strane. Potom je Damir Polančec rekao da stručni timovi dviju strana trenutačno analiziraju situaciju i spremaju se na pregovore. Dakle, nikakav dogovor ni približno nije postignut”, izjavio je za Nacional Zlatko Mehun.

Slično je dan kasnije reagirao i Ivo Sanader, sudjelujući na Europa Forumu Wachau u Austriji. “Osobno podržavam ideju o zamjeni dionica Ine i MOL-a, ali to nije konačna odluka”, rekao je Sanader.

Čini se da je sve to tek uvod u veliku stratešku borbu austrijskog OMV-a i mađarskog MOL-a za preuzimanje Ine, što biPREDSJEDNIK MESIĆ zasad se nije izjašnjavao o namjerama Vlade premda je njegov utjecaj u Ini velik Hrvatskoj moglo donijeti znatnu financijsku korist prije kraja tekuće godine.

Bitka OMV-a i MOL-a za Inu u konačnici je bitka za vodeću regionalnu poziciju na naftnom tržištu, jer austrijski OMV zapravo želi preuzeti kontrolu nad MOL-om, gdje već ima 20 posto dionica u svom vlasništvu. Ta bi borba mogla pozitivno utjecati na hrvatsko tržište kapitala.

Mađarski MOL suvlasnik je Ine s 25 posto plus jednom dionicom i strateški je partner hrvatske vlade koja u Ini ima još 44,84 posto dionica. Preostalih 7 posto dionica u vlasništvu je Fonda hrvatskih branitelja, a ostalih 23,16 posto dionica u slobodnoj prodaji. Krajem listopada, u skladu s ugovorom između MOL-a i hrvatske vlade, prestaje petogodišnje razdoblje zabrane kupnje dionica Ine na slobodnom tržištu.

MOL je već prije počeo kupovati te dionice, ali to nije činila ta tvrtka, nego su to radile druge tvrtke u njihovo ime i čuvale dionice za MOL. MOL je te dionice kupovao po višim cijenama nego što je cijena dionice Ine danas, kako bi spriječio austrijski OMV u pokušaju da preko tržišno dostupnih dionica Ine krene u bitku za konačnu prevlast u Ini. Tu se MOL značajno financijski iscrpio. Dodatno se iscrpio i kupnjom svojih trezorskih dionica kako bi se obranio od preuzimanja OMV-a.

Nedavno se pojavila vijest da Vlada namjerava 14 - 19 posto Ininih dionica iz vlastitog portfelja prodati MOL-u, ali putem zamjene dionica. Tu je ideju podržao i premijer Sanader. On je o tomu na Hrvatskom radiju izjavio: “Treba ići u idući korak privatizacije Ine. Vlada je spremna na zamjenu dijela dionica Ine u državnom portfelju za vlasničke udjele u mađarskom MOL-u, kao Ininu strateškom partneru, čime bi slijedila politiku EU da članice Unije ne smiju u nacionalnoj naftnoj kompaniji imati više od 25 posto dionica. Podupirem da Hrvatska bude vlasnik u MOL-u, a da MOL za taj dio bude veći vlasnik u Ini.” Takva je Sanaderova izjava logična, jer je Vlada i u skladu sa sporazumom s MOL-om obvezna prvo s tom tvrtkom razgovarati o daljnjoj prodaji Ininih dionica.

ŠEFOVI OMV-a, zamjenik predsjednika uprave Gerhard Roiss i njegov nadređeni Wolfgang RuttenstorferU takvom scenariju MOL bi dio svojih trezorskih dionica dao u zamjenu za 14 - 19 posto dionica Ine. Pitanje je koliko bi Vlada dobila dionica MOL-a zauzvrat. Stručnjaci procjenjuju da bi Vlada stekla nešto manje od 6 posto dionica MOL-a. Međutim, u situaciji u kojoj je MOL značajno financijski opterećen, dodatne probleme stvaraju mu hrvatski zakoni koji tu tvrtku obvezuju da istakne javnu ponudu za preuzimanje svih ostalih dionica Ine, i to u trenutku kada steknu prvu sljedeću dionicu Ine - bilo kupnjom, bilo zamjenom.

Ante Samodol, čelni čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), izjavio je za Nacional da MOL nikako ne može izbjeći obvezu javne ponude ostalim dioničarima Ine.

“Ne postoji nijedna mogućnost da MOL stekne dodatne dionice Ine, posredna ili neposredna, koja bi im otvorila mogućnost izbjegavanja obveze javne ponude. MOL mora objaviti dobrovoljnu ili obveznu ponudu kada stekne dionice Ine, bilo razmjenom, bilo na neki drugi način”, izjavio je za Nacional Ante Samodol. Samodol je spreman napustiti svoju funkciju ako bi bilo tko pokušao MOL-u omogućiti da izbjegne javnu ponudu. Samodol je prije nekoliko dana o tehnici daljnje privatizacije Ine razgovarao s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom. Tada je i Polančecu objasnio da se javna ponuda MOL-a nikako ne može izbjeći. Potom su razgovarali o tehničkim fazama koje će se događati oko privatizacije Ine do kraja godine.

Procjenjuje se da bi MOL mogao javnost obavijestiti da je u poziciji da mora dati javnu ponudu za ostatak dionica Ine već do kraja kolovoza - predviđa se da bi tada MOL mogao javno objaviti da je stekao nove dionice Ine. Odmah nakon te objave MOL mora Hanfi dostaviti svoju stvarnu ponudu, te osigurati jamstvo u obliku bankovne garancije da je sposoban otkupiti sve preostale dionice Ine po ponuđenoj cijeni. To jamstvo MOL mora dostaviti u Središnju depozitarnu agenciju. Ponuda traje 28 dana. U tijeku te ponude OMV, ili bilo tko drugi tko je zainteresiran za preuzimanje Ine, može podnijeti konkurentsku ponudu. Tada bi se na tržištu mogla razviti borba poput Actavisa i Barra za Plivu. Sve skupa ta borba ne smije trajati dulje od 60 dana.

Trenutačno je glavno pitanje kako će se formirati cijena u izvjesnoj zamjeni dionica Ine i MOL-a. Na tu bi cijenu mogleDAMIR POLANČEC- prije nekoliko je dana razgovarao s predsjednikom Hanfe o tehnici daljnje privatizacije Ine utjecati i eventualne odluke Vlade o izdvajanju plinskog posla iz Ine i slične strateške odluke koje bi imale veze sa strukturom Ine u budućnosti. S druge strane, vrlo je izvjesno da će se u borbu za Inu uključiti OMV i ponuditi bezobrazno visoku cijenu za dionice Ine.

Takav bi scenarij bio odličan za državu, a loš za MOL, koji bi se morao dodatno financijski napregnuti da realizira tu transakciju. Stručnjaci predviđaju da bi u toj situaciji mogla pasti vrijednost dionice MOL-a, što bi tu tvrtku učinilo lakšim plijenom za one koji bi je htjeli preuzeti. Tu se prije svega misli na OMV, koji već ima 20 posto dionica MOL-a.

OMV je već javno najavio da je zainteresiran za paket dionica Ine koji premijer Sanader nudi MOL-u. Uz to, OMV u paketu namjerava dati ponudu i za 7 posto dionica Ine koje drži Fond branitelja. Jadranka Kosor, predsjednica Upravnog odbora Fonda branitelja, već je primila pismo namjere OMV-a da želi u paketu kupiti sve dionice Ine iz Fonda branitelja. U takvom kontekstu Vlada bi se mogla naći u ugodnoj dilemi: mijenjati dionice Ine s MOL-om ili ih unosnije prodati OMV-u.

U ugodnoj je poziciji i OMV, koji nije toliko financijski opterećen kao MOL, a nedavno je osigurao i novu trogodišnju revolving kreditnu liniju od 1,5 milijardi eura. Oni bi na kraju godine mogli biti ili suvlasnici dobrog dijela dionica Ine, ili u situaciji u kojoj će dionice MOL-a biti niže vrijednosti, što bi im omogućilo lakšu borbu za preuzimanje MOL-a.

Zagrebački zubar lobira za MOLBoro Maletić, ugledni zagrebački zubar i lobist, pokušava se izboriti da MOL preuzme Inu bez javne ponudeBoro Maletić, poznati zagrebački zubar i lobist, te njegov brat Zlatko Maletić, uspješni ugostitelj i bivši boksač poznat javnosti i po vezi s pjevačicom i voditeljicom Vlatkom Pokos, glavni su lobisti MOL-a. Njihov je zadatak nagovoriti hrvatsku vladu da mađarskoj kompaniji proda 19 posto Ine bez novca, zamjenom dionica. Iako zakonski to nije moguće izbjeći, Boro i Zlatko Maletić počeli su lobirati kod hrvatske vlade da se pronađe način da se izbjegne objavljivanje javne ponude za otkup preostalih dionica Ine. Boro Maletić i prije je lobirao za mađarske tvrtke. Još prije pet godina pomogao je mađarskoj tvrtki Aquamarine sa sjedištem u Tribunju da kupi tvrtku Jelsa d.d. Maletić je tada bio tijesno povezan s Gordanom Marcijuš, tadašnjom pomoćnicom šefa Fonda za privatizaciju. Mađari su se tom prilikom obvezali platiti za Jelsu 28 milijuna kuna, te dodatno u tu tvrtku uložiti 66 milijuna kuna.