"Haaški bjegunac Ratko Mladić je od 1. lipnja 2002. do konca 2005. imao skloništa u tri vojna objekta i mnogobrojnim beogradskim stanovima, no to se tek kasnije doznalo", izjavio je predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim tribunalom Rasim Ljajić u intervjuu za njemački "Spiegel". Ljajić je dodao kako se potraga za haaškim bjeguncem Mladićem nastavlja.

Međutim, beogradski list "Blic" danas je objavio Ljajićev demantij jer je "Spiegel" navodno netočno prenio dio razgovora koji se odnosi na mjesta i vrijeme Mladićeva skrivanja. U Ljajićevom ispravku netočnog navoda njemačkog "Spiegla" stoji da se Mladić skrivao do 1. lipnja 2002. u vojnim objektima, a potom do prosinca 2005. u mnogobrojnim stanovima.

Na pitanje njemačkog lista kako je moguće da ta tri spomenuta vojna objekta i stanovi mogu ostati baš skriveni Ljajić je odgovorio kako su "o skloništima u vojnim objektima mnogi znali, ali su zbog mnogobrojnih prijetnji, ali i iz uvjerenja, šutjeli". Ljajić se osvrnuo i na komentare o Mladićevu psihološkom portretu, po kojem se on nikada neće predati, te je rekao kako je to moguće, no kako Mladića do 2000. nitko nije ozbiljno ni tražio.

Ljajić je dodao i da se Mladić nakon izručenja bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića Haaškom tribunalu skrivao u različitim vojnim objektima, no kako se strahovalo da će u slučaju njegova uhićenja izbiti sukob između vojske i policije. "U našem je interesu da se taj problem što je moguće prije riješi", kazao je Ljajić i dodao kako je uhićenje Radovana Karadžića pokazatelj da svako skrivanje i maskiranje ima svoj kraj. "Bilo bi bolje za zemlju, za Mladića i za njegovu obitelj, kad bi se on, konačno dobrovoljno predao", ocijenio je. Ljajić je rekao i da mu prijete smrću, te da prijetnje dolaze iz Njemačke, Nizozemske, Belgije, Austrije i BiH, te da srpska policija u suradnji s vlastima tih zemalja pokušava ispitati takve pozive.

Na pitanje zašto Srbija, kako bi razbila mit o Karadžiću kao heroju, odbija objaviti nešto od optužujućeg materijala protiv Karadžića, Ljajić je odgovorio da je svejedno što će Vlada učiniti, jer "poslije oslobađanja bivšeg zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja i bosanskog zapovjednika Nasera Orića, teško da itko u Srbiji vjeruje u objektivnost Tribunala". Prema Ljajićevoj procjeni, oko 86 posto stanovništva u Srbiji doživljava Haaški tribunal kao antisrpski sud.

Ljajić je izjavio i da su mnogi svjedoci potvrdili postojanje sporazuma između Richarda Holbrooka i Radovana Karadžića, prema kojem Karadžić neće biti kažnjen ako se povuče iz političkog života. "Mnogi svjedoci su potvrdili taj sporazum, no dokumenti koji bi bili dokaz nisu do sada pronađeni", kazao je i istaknuo kako Karadžića nitko u Bosni nije htio uhititi onda kada je još bio dostupan. "Holbrookova prekomjerna reakcija i njegovo energično odbijanje teze o dogovoru daje povoda određenoj dvojbi", smatra Ljajić.