21.12.2008. / 14:34

Autor: Marko Biočina

Sramotna odluka Vlade

Hrvatima skuplji plin, Mađarima veća zarada

Dogovorom o otkupu plinskog skladišta Okoli od Ine, Vlada RH započela je proces izdvajanja plinskog biznisa iz te kompanije: međutim, uz isplatu 150 milijuna eura,Vlada je pristala ispuniti i niz uvjeta koji će pogodovati Ini i njezinom faktički većinskom vlasniku MOL-u

Premijer Sanader s ključnim ministrima kada je riječ o pregovorima s MOL-om Polančecom i ŠukeromPremijer Sanader s ključnim ministrima kada je riječ o pregovorima s MOL-om Polančecom i ŠukeromHrvatska će od naftne kompanije Ina za 150 milijuna eura otkupiti plinsko skladište Okoli i na taj način započeti s procesom izdvajanja plinskog biznisa iz te kompanije. To je posljedica višemjesečnih pregovora hrvatske vlade i mađarske naftne kompanije MOL, koja je prije nekoliko mjeseci stekla najveći pojedinačni udjel u Ini.

Ipak, iako je u hrvatskim medijima cijena od 150 milijuna eura opisana kao povoljna, s obzirom da je MOL na početak pregovora za to plinsko skladište navodno tražio 260 milijuna eura, Nacional je iz dobro obavještenih izvora doznao kako je Vlada, uz isplatu novca, pristala ispuniti i niz uvjeta koji će pogodovati Ini i njezinom faktički većinskom vlasniku MOL-u.

Prvi od tih uvjeta Vlada je već ispunila prije dvadesetak dana kad je odobrila 20-postotno poskupljenje plina s početkom 2009. godine. Potpredsjedbnik Vlade i glavni hrvatski pregovarač u pregovorima oko izdvajanja plinskog biznisa iz Ine Damir Polančtu je odluku obrazložio rastom cijena na svjetskom tržštu i činjenicom da je Vlada na taj način izbjegla preveliko poskupljenje u narednoj godini: "Da nismo odobrili poskupljenje od 20-ak posto za 2009. godinu, u 2010. bi došlo do šoka jer bi jednokratno poskupljenje iznosilo 50 posto".

Pogrešna Polančecova računica

Takvo Polančecovo objašnjenje iz više razloga nema smisla. Cijena plina na svjetskom tržštu formira se prema prosječnoj cijeni u proteklih 9 mjeseci. S obzirom da je cijena plina izravno povezana s cijenom nafte, logičnije je da je u ovom trenutku plin nešto skuplji, jer je početkom godine cijena nafte bila na rekordno visokoj razini. Ipak, s obzirom na nedavni nagli pad cijene nafte, vrlo je lako izračunati da ćc cijena plina uskoro opet početi padati te da će tijekom 2009. godine na niskoj razini. Zbog toga nije jasno kako je Polančec došao do zaključka da će 2010. uslijediti novo poskupljenje plina.

Također, kako tvrdi Nacionalov sugovornik, inače dobar poznavatelj stanja u naftnoj industriji, poskupljenje plina u ovom trenutku je s poslovne strane vrlo nelogično: "Proteklih godina, kad je cijena nafte rasla, Ina je više puta tražila poskupljenje plina, ali vlada nikad na to nije željela pristati. Tek sad, kad je poptunu kontrolu nad Inom preuzeo MOL, vlada je odobrila poskupljenje. Takva odluka sad nema previše smisla. Ina praktički više nije državna tvrtka, ekonomska situacija u državi je teška, viša cijena plina samo će dodatno opteretiti gospodarstvo i kućne budžete građana. Ipak, sada postaje jasno kako se radilo o dogovoru".

Stvarna cijena plinskog skladišta

Ako se uistinu radilo o dogovoru, očito je da je stvarna cijena preuzimanja plinskog skladišta Okoli veća od 150 milijuna eura, a pitanje je kako će vlada reagirati tijekom 2009. godine ako cijena plina počne padati. Ipak, dogovor oko nacionalizacije plinskog skladišta može se okarakterizirati kao pozitivan. Država će na taj način u svoje vlasništvo vratiti objekt od strateške važnosti za energetsku situaciju u Hrvatskoj, jer vladi daje mogućnost da u budućnosti putem svojih rezervi utječe na cijenu plina.

Ipak, kako tvrdi Nacionalov sugovornik, uspjeh će biti tek ako Vlada uspije kupiti i ostatak Ininog plinskog biznisa: "Vlada se ne smije zaustaviti samo na kupnji Okolija, već mora kupiti sve ostale tvrtke. Dakle, bilo bi idealno da država posjeduje uvoz, proizvodnju i distribuciju plina u Hrvatskoj. Sada je trenutak da se to ostvari, jer MOL ima značajnih problema u poslovanju i mogao bi biti sklon po povoljnoj cijeni prodati taj dio Ine".

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika