Boris Vukelić"Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) opravdano smatra kako za malu trgovinu, ugroženu nepovoljnim tržišnim okolnostima, gubitak od 15 posto do 20 posto prometa, koliko se prosječno ostvaruje nedjeljom, može biti koban. Takva je trgovina namijenjena dnevnoj kupnji i gubitak jednog radnog dana ne može se nadoknaditi tijekom prethodnog ili sljedećeg dana", stoji u priopćenju HOK-a koje potpisuje voditeljica Službe za odnose s javnošću Snježana Tomić.

Komora zastupa interese preko 100 000 obrtnika, među kojima 20 000 malih trgovaca, a Vladi je predložila mjere uz pomoć kojih bi se sačuvala radna mjesta za 232 000 obrtnika. Jedna od mjera za djelovanje u uvjetima gospodarske krize koje predlaže HOK, s ciljem uklanjanja prepreka gospodarstvu i povećanju konkurentnosti, je i odgoda primjene zabrane rada nedjeljom.

HOK tvrdi da od 10 000 obrtnika trgovaca, koliko ih sada radi nedjeljom, njih barem 20 do 30 posto neće doživjeti drugu polovicu godine. "To će značiti obiteljsku katastrofu za više tisuća ljudi i gubitak oko 7000 radnih mjesta", rekao je predsjednik ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić. Također, smatra da se ljudi u uvjetima recesije ne mogu nadati novom zaposlenju.

Vukelić smatra da je jedino rješenje pozitivna diskriminacija za malu trgovinu ili odgoda zabrane rada nedjeljom za male trgovine, pozivajući se pritom na brojne države u EU koje su prihvatile tu praksu. "Jedinim mogućim rješenjem smatramo omogućavanje maloj trgovini da radi bez ograničenja ili da se odgodi primjena zakonskih odredbi o radnom vremenu. No, to je samo prva, vatrogasna mjera", rekao je.

Među ostalim mjerama, koje bi prema HOK-u trebnale krenuti već od 18. prosinca, predloženo je smanjenje poreznih i ostalih davanja, čime bi se povećala konkurentnost gospodarstva. "Ceh trgovine stoga upućuje javnu poruku resornom ministarstvu da se ponovno prouče primjeri brojnih europskih zemalja, koje i kroz radno vrijeme potiču malu trgovinu, a koja je nama znatno važnija nego njima", poručio je Vukelić.

Kao primjer naveo je Dansku, gdje trgovine koje ostvaruju manje od 3,2 milijuna eura godišnje ne potpadaju pod zabranu rada nedjeljom. Također, Ceh se ne slaže s izuzecima u radu nedjeljom koji su predviđeni Zakonom o trgovini, među kojima su kiosci, benzinske postaje, prodavaonice na tržnicama, pekare, pokretna prodaja i drugi. "Ceh trgovine smatra kako potrošnja nije problem, naprotiv, pod uvjetom da se kupuju hrvatski proizvodi. To u uvjetima našeg trgovinskog deficita, predstavlja jedino razumno ponašanje", zaključio je Vukelić.

Opstanak male trgovine, smatra Vukelić, moguć je jedino udruživanjem horizonmtalno u udruge malih trgovaca, ili vertikalno kroz projekt Plus market. "Mala hrvatska trgovina posljednjih je godina napravila ogroman iskorak, a najvidljivije kroz projekt Plus market koji je pokrenut krajem 2006.", rekao je Vukelić.

Zajedno sa strateškim partnerom Konzumovim VELPRO-om, kaže, stvoren je novi nacionalni lanac od gotovo 1 500 objekata koji je primjer udruživanja velikih i malih. Projekt se temelji na poticanju domaće proizvodnje i značajnom povećanju standarda trgovanja. "Bitna prednost je i apsolutno disperzivno vlasništvo, kao i liberalni uvjeti, te izostanak monopolističkog ponašanja", ocijenio je.

Vukelić tvrdi i da bi projekt Plus market, u obliku i obimu kakav sada postoji, prihvatile i druge europske zemlje.
ceh trgovine je istaknuo da su trgovci dosta učinili na prilagođavanju svog poslovanja nepovoljnim tržišnim uvjetima. "Krajnje je vrijeme da i država poduzme nešto konkretno", istaknuto je u priopćenju Ceha.