Slovenski premijer Borut PahorGolemi dugovi koji od Ljubljanske banke potražuju građani većine bivših jugoslavenskih država, pa tako i štediše iz Hrvatske, u posljednjih nekoliko tjedana pokazali su se kao jedan od glavnih pozadinskih interesa slovenske blokade pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. Novi list je objavio zanimljive podatke o dugovanju Ljubljanske banke, odnosno njezine Zagrebačke filijale.

Dugovanje banke prema hrvatskim građanima prije 18 godina iznosilo je 320 milijuna. U međuvremenu, zbog neisplate tog istog dugovanja, koji potražuje 144 tisuće bivših štediša, ta cifra zbog redovitih i zateznih kamata dosegnula impozantnu brojku od 3 milijarde eura. Usporedbe radi, riječ je o novcima koji su količinski istovjetni 8-postotnom bruto proizvodu Slovenije, odnosno jednoj trećini slovenskog proračuna za ovu godinu. Očigledno je, dakle, kako se ne radi o neznatnom financijskom potraživanju građana susjedne zemlje, te da će Slovenija učiniti sve kako bi se ovaj problem razriješio sa što manjim izdacima. Trenutačna situacija s Hrvatskom prilika je kakvu možda nikada više neće imati.

Prema mišljenju brojnih analitičara, Ljubljana nastoji iskoristiti zategnute odnose s Hrvatskom, koja je s obzirom na okolnosti u inferiornoj poziciji, te na taj način nagovoriti hrvatsku administraciju da anulira ovaj slovenski uteg, koji je aktualan od raspada Jugoslavije. To se dakako u izjavama slovenskih političara rezolutno odbacuje, jer u Ljubljani od početka smatraju kako ova banka građanima država bivše Jugoslavije ništa ne duguje. Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar kazao je ovih dana kako Pahorova vlada nikada neće preuzeti odgovornost za izmirenje dugova prijeratnih štediša "Ljubljanske banke".

"Njihov novac nije u Sloveniji", bio je u nedjelju rezolutan Žbogar, i to uoči putovanja u Bosnu i Hercegovinu, državu koja također vrši vanjskopolitički pritisak za Sloveniju, jer iz Sarajeva također ne odustaju od povrata golemih dugova Ljubljanske banke. Kao i u slučaju Hrvatske, ni građani BiH nisu uspjeli doći do štednih uloga, pa najavljuju nove kolektivne tužbe prema Ljubljanskoj banci. Službeni stav Slovenaca je da neposrednu odgovornost za isplatu deviznih štednji moraju preuzeti države u kojima se te banke sada nalaze, odnosno da se stvari rješavaju u okviru sukcesije imovine između država-sljednica bivše SFRJ.

No, bez obzira na decidirani stav Ljubljane da Slovenija neće i ne smije odgovarati zbog dugovanja, koja ostavlja pritom dojam kao da ih se ovaj problem nimalo ne tiče, očigledno je kako to nije u potpunosti točno. Aktualna slovenska vlast, kao i one koje od početka 90-ih godina odbacuju odgovornost isplate dugova Ljubljanske banke, u čemu im je uvelike pomogla i pasivnost hrvatske strane, sada ima možda najveću priliku da na svoju korist riješi ovo pitanje.

Hrvatska je u situaciji kad uvelike ovisi o razrješenju konflikta sa Slovenijom, jer će pregovori i dalje ostati zaleđeni. Sudeći prema izjavama slovenskih političara, predvođenih premijerom Borutom Pahorom, njihova strana i dalje će ostati pri istim stavovima, pa makar to značilo ulazak Hrvatske u Uniju tek 2015. godine, odnosno u paketu s nekim drugim susjednim državama. Za očekivati je kako će Slovenija maksimalno nastojati iskoristiti situaciju, jer ovakvu poziciju više nikada neće imati, osobito nakon hrvatskog pristupanja europskoj zajednici naroda, kada će odmjer snaga biti značajno ravnomjerniji, a pritisak iz Bruxellesa po ovom pitanju još veći. (H.Š.)