Direktor tvrtke Geofoto, koji se već dvije godine bavi ovim projektom"Maketa užeg centra Zagreba, koju smo prošlog tjedna predstavili u zagrebačkom gradskom poglavarstvu, samo je fizički dokaz geografske informacijske baze podataka koju posjedujemo. Ti podaci sadržani su u digitalnoj trodimenzionalnoj karti koju smo izradili, a koja bi uskoro mogla značajno promijeniti način na koji se upravlja prostorom u Zagrebu, kako za gradsku administraciju tako i za same građane. Karta s golemim stupnjem preciznosti prikazuje sve objekte obuhvaćene Generalnim urbanističkim planom. Njezina najveća vrijednost je mogućnost da se poveže s već postojećim registrima, kao što su zemljišne knjige ili katastar. Na taj način bio bi stvoren jedinstveni geoinformacijski sustav, koji bi sigurno bio među najnaprednijima u svijetu. Ako zagrebačke gradske službe taj sustav budu adekvatno koristile, nema nikakve sumnje kako će dramatično povećati svoju efikasnost, te kako će Grad temeljem toga ostvariti golemu financijsku korist", kazao je Zvonko Biljecki, direktor tvrtke Geofoto, koja već dvije godine radi na projektu stvaranja preciznog trodimenzionalnog modela Grada Zagreba.

Temeljem tog modela tvrtka je izradila i maketu veličine 9 četvornih metara, koja gotovo potpuno točno u mjerilu 1:1000 prikazuje sve zgrade i objekte u središtu grada Zagreba. Kada bude gotova, maketa će prikazivati cijeli grad, bit će površine oko 520 četvornih metara, što znači da se radi o najvećoj takvoj maketi u Europi. Također, njezina izrada temelji se na trenutačno najmodernijoj svjetskoj tehnologiji. Naime, cijela maketa sastojat će se od 3300 pločica s prikazom jednog manjeg dijela grada. Te pločice, dimenzija 35x30x20 centimetara, izrađuju se na najmodernijem svjetskom 3D printeru Zcorp Spectrum Z510. On funkcionira tako da polaganim nanošenjem slojeva gipsenog praha oblikuje trodimenzionalne figure, koje su mu zadane u formi kompjuterskog modela. Radi se o vrlo detaljnom procesu, tako da ne čudi da izrada svake pločice traje otprilike 14 sati.

Ipak, da bi sama maketa uopće mogla biti izrađena, u Geofotu su prvo trebali stvoriti digitalni trodimenzionalni prikaz grada. Prikaz je stvoren tijekom posljednje dvije godine serijom zračnih snimaka koje je kompanija napravila koristeći se ortofotografskim kamerama marke Vexcell, tehnološki najmodernijim uređajima takve vrste u svijetu. Zbog toga je karta Geofota iznimno visoke razlučivosti i preciznosti, a upravo je to glavni uvjet da podaci koje sadrži mogu biti korišteni u službene svrhe. Zvonko Biljecki kaže kako je upravo razvoj tehnologije bio ključan faktor koji je omogućio izradu ovakve karte: "Zapravo, cijela priča počela je još 1995. godine. Grad Zagreb i mi kao izvođači tada smo bili sretni da možemo izraditi digitalnu ortofotografsku kartu visoke točnosti. Ta karta je bila dvodimenzionalna, ali je i takva predstavljala golem napredak u odnosu na sve tehnike koje su se dosad koristile pri urbanističkom i prostornom planiranju, odnosno upravljanju prostorom. Ipak, da bi se prostor sagledao u svojoj ukupnosti uvijek je nedostajala ta treća dimenzija. Kad smo dosegnuli tehnološku razinu potrebnu za izradu trodimenzionalne karte, ponudili smo to čelnim ljudima u Gradu, smatrajući kako bi Zagreb njenom izradom mogao postati jedan od svjetski najnaprednijih gradova po pitanju upravljanja prostorom".
Zaključak kako bi se izradom ove karte mogao značajno promijeniti način na koji se planira korištenje prostora u Zagrebu sasvim je logičan, s obzirom na sve mogućnosti koje proizlaze iz ovako precizne karte. Tako bi uskoro takvom preciznom grafičkom prikazu grada mogle biti pridružene sve informacije sadržane u zemljišnim knjigama i katastru, podaci iz Generalnog urbanističkog plana, Prostornog plana, te urbanističkih i detaljnih planova uređenja pojedinih dijelova grada. Na taj način bila bi stvorena centralna geoinformacijska baza podataka, a njezinim korištenjem mogla bi se značajno povećati efikasnost rada gradske administracije.
Također, nije teško predvidjeti kako bi se korištenjem ovih podataka maksimalno smanjilo vrijeme koje je građanima potrebno za ishođenje raznih gradskih dozvola, kao i zemljišno-pravnih spisa. No, kako kažu u Geofotu, takva integracija je tek prvi korak u razvoju informatičkog sustava. Trodimenzionalni model zgrada može biti iskorišten i u planiranju i kontroli potrošnje električne i toplinske energije, te ostalih energenata, za kvalitetnije simulacije i kalkulacije u zaštiti okoliša, rasvjete, te kod primjene u hitnim intervencijama.
Također, kako je napomenuo Biljecki, virtualni grad urbanistima pruža mogućnost detaljnog planiranja intervencija u prostoru, što je dosad bilo vrlo ograničeno: "Trodimenzionalna karta grada ima gotovo bezbroj namjena, ali jedna od najbitnijih po meni je to što pomoću nje urbanisti imaju mogućnost da unaprijed dobiju uvid u to kako će se novi objekti uklopiti u već postojeći pejzaž. Mislim da je to vrlo važno, jer su upravo takve projekcije najbolji način da se određeni prostor zaštiti od devastacije, kakva se primjerice dogodila na nekim dijelovima jadranske obale. Godinama sam živio i radio u Švicarskoj, a tamo ne možete izgraditi ni najmanju stambenu jedinicu bez da u nadležni Ured za prostorno planiranje donesete maketu onoga što želite graditi u okružju susjednih objekata ili pejzaža. Temeljem te makete stručnjaci procjenjuju koliko će pojedini objekt narušiti ili obogatiti prostor i na temelju toga odlučuju o izdavanju građevinske dozvole. Ova karta omogućava upravo to".
Uz mogućnosti planiranja, karta koju je izradio Geofoto može se koristiti i za konkretna geodetska mjerenja prostora, a na taj način bi gradske službe mogle ostvariti goleme uštede. Naime, trodimenzionalna karta Geofota je toliko precizna da svaka mjera koja se iz nje izvuće može imati maksimalno odstupanje od 10 centimetara. Tako sve gradske službe koje su u prošlosti radi mjerenja bile prisiljene angažirati geometre, sad to više ne moraju raditi, jer sve potrebne podatke mogu dobiti Jedna od 3300 pločica koje će sačinjavati maketu cijeloga grada Zagrebakoristeći trodimenzionalnu kartu. Svi ti podaci sadržani su u državnom kodatnom sustavu, što znači da su službenog karaktera. To znači da ih se može službeno koristiti za izradu bilo kojeg projekta, pa ni ste strane više nema potrebe za angažmanom službene osobe.
S druge strane, kako bi osigurali ažurnost podataka, u Geofotu su uveli dvostruki sustav osvježavanja karte. Karta se jednom godišnje obnavlja novim snimanjima, dok se uz to i vanredno unose izmjene u slučaju značajnih promjena u prostoru.
Takva praksa košta, ali Biljecki tvrdi kako je teško odrediti kolika će biti konačna cijena projekta, jer će ona prvenstveno ovisiti o tome koje će sve funkcije Grad zahtijevati: "Kao što sam rekao, ova tehnologija ima jako puno potencijalnih namjena, pa stoga ima i puno toga što se može razvijati u budućnosti. Čelni ljudi Grada moraju odlučiti koje funkcije njima trebaju, pa će se one i izraditi. O tome ovisi i konačna cijena ovog projekta. Zbog toga je vrlo bitno da gradske službe u tom procesu budu racionalne, te da ne naručuju izradu određenih projekata i programa, koje poslije neće koristiti. Da se to ne bi dogodilo, Geofoto će provoditi i edukaciju zaposlenih u gradskim službama, kako bi što efikasnije koristili podatke iz 3D karte Zagreba". Upravo bi edukacija gradskih zaposlenika, ali i njihova spremnost da koriste sustav Geofota, mogla biti ključna za uspjeh cijelog projekta. U kompaniji se nadaju kako će to biti slučaj, jer bi uspješna implementacija trodimenzionalne karte, te potencijalne koristi koje bi Zagreb i njegovi građani ostvarili korištenjem te karte, mogle biti jake reference za buduće poslove, koje Geofoto planira u zemlji i inozemstvu.
Zvonko Biljecki kaže kako Geofoto planira zaštititi tehnologiju korištenu na izradi trodimenzionalne karte Zagreba i koristiti je u budućim projektima: "Mi smo radeći na ovom projektu skupljali pojedine dijelove mozaika u inozemstvu, te ih spojili s našim postojećim znanjem, stvorili vrlo zahtjevnu tehnologiju kakvih nema puno u svijetu. Sad idemo dalje. Zbog ovog smo projekta kupili dosta nove opreme, obučili ljude i usvojili potrebno znanje. To ćemo zaštititi kao intelektualno vlasništvo, tako da u budućnosti nećemo prodavati tehnologiju, već samo gotova rješenja. Nadam se da ćemo prvo to implementirati u Hrvatskoj, a tek onda u drugim državama".