Nadan Vidošević, HGKU Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu da je u današnjoj objavi Ustavnog suda naglašeno kako se ukidaju odrede o zabrani rada trgovine nedjeljom zbog toga što mjera zabrane rada nedjeljom nije pridonijela zaštiti radnika te da je njome narušena jednakost među poduzetnicama, jer su trgovci dovedeni u nejednak položaj zbog propisanih iznimki u zakonu.

Razdoblje primjene odredaba Zakona o trgovini koje se odnose na radno vrijeme nedjeljom u primjeni je od 1. siječnja ove godine i vjerujemo da iziskuje detaljnu analizu odnosa utjecaja neradne nedjelje i utjecaja gospodarske krize na pad prometa u trgovini, napominju iz Sektora za trgovinu HGK.

Navode pritom podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je od siječnja do travnja ove godine promet u trgovinu na malo bio nominalno manji za 14 posto, a realno manji za 16,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Koliko je promet ostvaren nedjeljom preraspoređen na ostatak radnog tjedna i koliko je ukupno smanjena kupovna moć građana nemoguće je odvojeno gledati bez konkretnih saznanja o utjecaju krize na ukupno gospodarstvo.

Naime, pojašnjavaju, uvažavajući aktualnu gospodarsku krizu, hrvatski su potrošači reagirali slično kao i potrošači u svijetu, stabilizacijom potrošnje, te je slijedom toga zabilježen pad prometa.

Zasad je teško procijeniti i ocijeniti rezultat čega je pad prometa neradne nedjelje ili globalne gospodarske krize jer je činjenica da su potrošači reagirali na aktualnu situaciju.

No, iz HGK navode kako vjeruju da će osim rezultata Državnog zavoda za statistiku detaljnije rezultate dati i istražavanje Ekonomskog instituta te ponuditi odgovor o posljedicama neradne nedjelje i/ili recesije na trgovinu u Hrvatskoj.

Pitanje rada nedjeljom zadire u sve segmente društva i kao takvo ima širi ideološki značaj. Upravo je zato vrlo važno pri iznošenju mišljenja relevantnih skupina u društvu uzeti u obzir vremenski, kulturološki i gospodarski aspekt ovog pitanja, kažu iz Sektora za trgovinu HGK.