Svatko doba dana pogodno je za različitu aktivnostČovjekovo odmicanje od prirode donijelo mu je brojne blagodati. Pomislimo na stotine izuma koji nam fantastično olakšavaju život i štite nas od onog dijela prirodnih sila koje su razorne.

Ipak, u izvjesnoj mjeri udaljenost od prirode prisililo je naše organizme na bolnu prilagodbu na ritmove koji više ne počivaju toliko na dužini dana i noći i vremenskim prilikama, nego na poslovnim i društvenim obavezama. Tako smo s jedne strane dužni pridržavati se društvenih pravila, a s druge još uvijek imamo potrebu izvoditi odreðene aktivnosti u istim onim terminima za koje su nas programirali deseci tisućljeća života na milost i nemilost prirode.

Naši biološki ciklusi utječu na apetit, emocionalna stanja, mentalnu oštrinu i spolni nagon. Što smo više u stanju pomiriti naš moderni, civilizirani ritam s prirodnim to ćemo se bolje osjećati i biti zdraviji.

Proučite čovjekov prirodni ciklus od 24 sata i nastojte prilagoditi što više svojih aktivnosti preporučenim terminima!

7 sati: Idealno vrijeme za buðenje. Stresni hormoni su na visokom nivou te nas potiču da se trgnemo. Ustajanje u ovo doba je korisno i zato da budemo budni tijekom svijetlog dijela dana i upijemo što više sunčeve svjetlosti. No, valja izbjegavati velike tjelesne napore, jer srce za njih nije spremno.

8 sati: Doručak. Probavni je sustav sada vrlo učinkovit te pretvara šećer u energiju. Pušenje, kojemu mnogi pribjegavaju upravo u ovo doba, sada je najštetnije jer su arterije najsklonije sužavanju.
Budući da su spolni hormoni na vrhuncu, ovo je vrijeme i za najžešći seks.

9 sati: Primanje injekcije i tretman kod zubara. Tijelo je sada manje osjetljivo na bolne podražaje i na djelovanje rendgenskih zraka.

10 sati: Učenje, pamćenje, pripremanje govora, držanje predavanja. Intelektualni dio našeg organizma u ovom terminu djeluje najbolje.

11 do 13 sati: Pažnja je na najvećoj visini. Sada smo najsposobniji za logičko rasuðivanje i rješavanje problema. Vrijeme je pogodno i za donošenje odluka i sudjelovanje na sastancima.

13.30-15 sati: Stanka za ručak i odmor. Rezerve energije približile su se kraju, ali je dovoljno opuštanje ili drijemanje od dvadesetak minuta da nas opet vrati u formu. Više od pola sata drijemanja ne preporučuje se, jer bi nas umrtvilo.

15 sati: Kava ili kofeinska pića, ako ste njihov ljubitelj i ako ne patite od nesanice. Kofeinska pića se ne preporučuju nakon 17 sati.

16 do 17 sati: Pogodno vrijeme za obavljanje jednostavnih, rutinskih, mehaničkih zadataka. Primjerice, poslova koji zahtijevaju ponavljanje ili tjelesni napor, ali ne i oštro pamćenje.

18 do 20 sati: Tjelesna i umna rekreacija. Tjelesna je energija na najvišem nivou te je sad vrijeme za bavljenje sportom. Takoðer, u ovo smo doba najprijemčiviji na zabavne, ležerne sadržaje. Dugoročna memorija je jaka pa se bolje prisjećamo davno naučenih stvari.

20 do 22 sata: Najbolje raspoloženje za zabavu i druženje. Glavnina obaveza je minula pa smo prijemčivi na razna zadovoljstva, uključujući i gurmanska. Osjetljiviji smo na mirise i okuse, no ne trebamo se prepustiti apetitu da si ne bismo omeli san. Tijelo nam u ovo doba bolje podnosi alkohol, jer je od 18 sati gušterača aktivnija.

23 do 24 sata: Tjelesna temperatura nam se snižava, puls se usporava. Organizam polako priželjkuje temeljiti odmor, koji ostvaruje spavanjem.

1 do 3 sata: Na vrhuncu je lučenje hormona sna, melatonina. Koncentracija nam je slaba i, ako smo prisiljeni raditi, skloni smo pogreškama. Osjetila su nam usporena i otupljena pa ne bismo trebali voziti ili upravljati složenim strojevima.

4 do 5 sati: Krvni tlak raste, što je rizik za osobe s kronično visokim tlakom. U ovo se vrijeme dogaða najviše srčanih i moždanih udara, ali se i raða najviše djece.

Navedeni termini odnose se na većinu ljudi (isključujemo one koji rade noćne smjene), no i meðu dnevnim tipovima postoje varijacije od jednog do dva sata.