U SAD-u se odaje počast ubijenima u vojnoj bazi Fort Hoodu u Teksasu, gdje je vojni psihijatar arapsko-američkog podrijetla u četvrtak u ubio 13 a ranio 30 osoba, a otvorena je i istraga koja treba utvrditi motive toga nezapamćenog zločina.

Počinitelj pokolja, 39-godišnji bojnik Nidal Malik Hasan, državljanin SAD-a jordanskog podrijetla, pogođen je s četiri metka i u komi je.

Na saveznim zgradama u SAD-u u petak su zastave bile izvješene na pola koplja, a u svim američkim vojnim objektima u zemlji i inozemstvu u 14:34 h po istočnoameričkom vremenu, kada je počeo pokolj u Fort Hoodu, održana je minuta šutnje za žrtve.

Predsjednik Barack Obama kazao je u petak da cijela zemlja žali za ubijenima te pozvao Amerikance da se ne žure sa zaključcima dok se ne istraži incident.

Obama se u petak sastao s direktorom FBI-a Robertom Muelerom i čelnicima drugih saveznih službi kako bi ga izvijestili o saznanjima o pokolju u Fort Hoodu.

"Još ne znamo sve odgovore. A ja bih pozvao na oprez protiv žurnih zaključaka dok ne saznamo činjenice", rekao je Obama.

„Iako su ubojstva pokazala najgore od ljudske prirode također su iznijela na vidjelo najbolje od Amerike", rekao je Obama u svom tjednom obraćanju. „Vidjeli smo vojnike i civile kako zajednički trče pomoći svojim palim kolega, trgajući odjeću oštećenu mecima kako bi liječili ozlijeđene, koristeći košulje kao zavoje i rušeći ubojicu iako su i samo nosili rane", rekao je Obama.

Pokolj u Fort Hoodu koji po dosadašnjim saznanjima izgleda kao ubilački pohod psihički poremećena pojedinca, ali uz primjese islamskog vjerskog fanatizma, mogao bi narušiti višegodišnje napore arapskih i muslimanskih skupina u SAD-u za izgradnju povjerenja prema matičnoj američkoj zajednici nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Na to je u izjavi za list USAToday upozorio Ray Hanania, suosnivač Saveza domoljubnih američkih Arapa u vojsci (APAAM).

Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR), najveća udruga za muslimanske građanske slobode u SAD-u, pozvalo je vjerske ustanove da povećaju sigurnost nakon napada u Teksasu.

Najveću zabrinutost i interes američka javnost pokazuje za motive napadača, 39-godišnjeg vojnog psihijatra, bojnika Nidala Malika Hasana koji je rođen u SAD-u od roditelja imigranata jordansko-palestinskog podrijetla, i 20 godina proveo u američkoj vojsci u koju je stupio odmah nakon srednje škole.

Po iskazima njegovih najbližih rođaka koje u petak prenosi tisak u SAD-u, bio je nezadovoljan, žalio se da ga maltretiraju jer je musliman, neuspješno je pokušao izaći iz vojske, posvetio se vjeri i protivio tome da SAD vodi ratove u Iraku i Afganistanu.

Navodno ga je užasavalo što je trebao biti razmješten u Irak ili Afganistan, po navodima CNN-a možda već u petak, 6. studenoga. Kao psihijatar, svakodnevno je slušao svjedočenja vojnika o ratnim užasima.

To potvrđuju i izjave njegovih susjeda koji kažu da je ispraznio stan u očekivanju premještaja. Susjedi također govore da se ponašao čudno te da je na kurtoazno pitanje "Kako ste?", uvijek odgovarao "Ja sam blažen".

Stručnjaci u petak kažu kako nisu toliko iznenađeni činjenicom što je najteže masovno ubojstvo u nekoj američkoj bazi počinio vojni psihijatar, osoba koja treba pomoći vojnicima da lakše podnesu stres rata.

Dr. Robin Kerner, psihijatrica newyorške bolnice St. Luke-Roosevelt, kazala je kako nije neuobičajeno da pojedinci koji rade s traumatiziranim pacijentima pate od "zamorenosti suosjećanjem".

"Taj čovjek savjetovao je ljude koji se vraćaju iz rata. Nastupa tzv. sekundarna traumatizacija, terapueti budu traumatizirani od slušanja groznih stvari koje su se dogodile ljudima kojima pomažu", kazala je Kerner za Fox News.

Naglasila je kako je problem što se nakon takve sekundarne traumatizacije mnogi psihološki i psihijatrijski stručnjaci ne pobrinu za sebe.

Vlasti su u petak zaplijenile i Hasanovo računalo zbog sumnje da je bio autor nekih napisa na islamističkim web stranicama koje su u pozitvnom svjetlu prikazivale bombaše-samoubojice.