Ministar financija Ivan ŠukerGospodarstvo zemalja Europske unije, za razliku od Hrvatskog, polako izlazi iz recesije. Naime, najnovije procjene Eurostata, europskog ureda za statistiku, kazuju kako su se gospodarstva Unije izvukla iz recesije u trećem tromjesečju ove godine. Rast aktivnosti u gospodarstvu 16 zemalja eurozone u tom je razdoblju iznosio 0,4 posto.

I dok je hrvatska Vlada posegla za mjerema poput povećanja PDV-a i uvođenja kriznog poreza, u Europi su posegli za potpuno suprotnim mjerama. Kombinacija pomoći poduzećima, smanjenje poreza i povećanje minimalne plaće kako bi se potaknula potrošnja uz povećanje zaposlenosti u javnom sektoru i smanjenje poreza za zapošljavanje protukrizni je paket za kojim su posegnule zemlje Europske unije još u zadnjem kvartalu prošle godine, piše Novi list.

Poticanje potrošnje

Zemlje Unije potrošnju su poticale i posebnim bonusima za kupnju automobila, ili vaučerima za plaćanje struje. Skraćivanje radnog vremena masovna je pojava među europskim kompanijama kako bi se održala radna mjesta, a sve zemlje Europske unije još su lani plasirale nacionalne pakete antikriznih mjera.

Za razliku od zemalja Europske unije, Hrvatska je to učinila tek u veljači ove godine kada je kriza već uzdrmala gospodarstvo, da bi nove mjere uveli u kolovozu kada je povećana stopa PDV-a te uveden krizni porez na prihode više od tri tisuće kuna. Zanimljivo kako ovu vrstu poreza nije uvodila niti jedna zemlja Europske unije već su rasterećivale građane kako bi se povećala potrošnja.

Jedina zemlja koja je uvela sličan porez je Srbija, ali je i ona to učinila samo za zaposlene u javnom sektoru. Srbiji je, naime, MMF savjetovao uvođenje kriznog poreza i snažno rezanje plaća.

Umjesto poreza za cjelokupni radni sektor, Srbija je plaće u javnom sektoru smanjila dodatnim porezom koji će se s prvim danom 2010. godine ukinuti.