Jadranka Kosor i Božidar KalmetaU 2010. godini bez posla će u građevinskom sektoru ostati između 10 i 20 tisuća radnika. Ove crne brojke proizlaze iz Programa građenja i održavanja javnih cesta od 2009. do 2012. godine, kojeg je hrvatska Vlada usvojila s godinom dana zakašnjenja, gdje između ostalog stoji kako će investicije u autoceste biti četiri puta manje nego prije, piše Novi list.

Iz Programa se može pročitati i kako će u gradnji autocesta u naredne tri godine investicije biti gotovo deset puta manje nego u prethodnih pet godina. Službeno nije tako ako se uzme u obzir da je do 2008. godine u autoceste investirano oko 21,5 milijardi kuna, kao i da se u u razdoblju 2009.-2012. namjerava izdvojiti oko 5,8 milijardi kuna.

Već potrošeno 3,6 milijardi kuna

Međutim, Vlada je zakasnila godinu dana sa programom, pa je već tijekom ove godine potrošeno oko 3,6 milijardi kuna, što znači da u naredne tri godine ostaje oko 2,3 milijarde kuna za autoceste, odnosno spomenutih deset puta manje nego u prethodnom razdoblju.

Zanimljivo kako je Vlada u programu predvidjela da će se iduće dvije godine projektirati autocesta Dubrovnik-Doli za koju su bivši premijer Sanader i ministar Božidar Kalmeta u svibnju ove godine potpisivali ugovore o građenju slavodobitno otvarajući gradilišta. Dakle, Sanader i Kalmeta su otvorili gradilište autocesete, koju sada treba dvije godine projektirat.

2010. minorna gradnja

Ono što će se graditi iduće godine je gotovo minorno. Dovršavat će se započete dionice na pravcu autoceste prema Pločama i početna dionica autoceste Zagreb-Sisak.

Ima zanimljivosti i u programu Hrvatskih cesta, doznaje Novi List. Tamo je jedna od najvećih stavki i dalje famozni most Pelješac za čiju bi gradnju do 2012. godine trebalo izdvojiti 433,5 milijuna kuna.

Iako financijski nije važna, teško je ne spomenuti investiciju od 11,5 milijuna kuna za spojnu cestu do čvora Vučevica. Čvor je zanimljiv, jer je davne 2004. godine na brzinu isprojektiran, kako bi se dobio spoj do sela Dugobabe, gdje korijene vuče bivši premijer Ivo Sanader. To je bio prvi posao u cestogradnji famozne Skladgradnje nakon čega je krenuo njihov meteorski uspon.

Mogućnosti zaduživanja vrlo male

Program građenja ipak je jedan sasvim ozbiljan dokument u kojem Vlada ostavlja mogućnost da se investicije povećaju ukoliko se dogovore krediti sa Europskom bankom za obnovu i razvoj i Europskom investicijskom bankom o čemu se vode pregovori.

No, mogućnosti zaduživanja HAC-a vrlo su male, pa kredit ne može biti veći od tri milijarde kuna, što ne može bitnije pokrenuti građevinski sektor.

Novi List iz svojih izvora doznaje i da bi već idućeg tjedna Vlada trebala Hrvatskim autocestama odobriti jamstvo za dogovoreni kredit u iznosu od 100 milijuna eura, kojim HAC namjerava platiti dugove za izvedene radove.

Ti dugovi su i stariji od šest mjeseci, što je važno u kontekstu nelikvidnosti koju generiraju državne tvrtke. Taj kredit nije pretjerano povoljan. Dodjeljuju ga PBZ i Bawag banka na rok otplate od pet godina sa svega dvije godine počeka i uz kamatnu stopu od 5,5 posto.