Thomas MirowUlagački okvir za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, s posebnim fokusom na financiranje projekata u području infrastrukture, srednjeg i malog poduzetništva i energetske učinkovitosti stupio je na snagu u srijedu, priopćeno je iz EBRD-a.

Ulagački okvir za zapadni Balkan dogovorili su krajem listopada Europska komisija, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europska investicijska banka (EIB) i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB), uz potporu članica EU-a.

Financiranje prioritetnih projekata

Cilj mu je udružiti i koordinirati različite izvore financiranja i zajmove s pomoći za potrebe financiranja pripreme i provedbe prioritetnih projekata u zemljama regije - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji, navodi se dalje u priopćenju.

Na prvom sastanku koordinacijski odbor odobrio je 26 milijuna eura za potrebe tehničke potpore za ukupno 26 projekata u različitim sektorima diljem regije. Očekuje se da će navedeni projekti privući 2,2 milijarde eura vrijedne zajmove međunarodnih financijskih institucija, stoji dalje u priopćenju EBRD-a.

"Ulagački okvir za zapadni Balkan koji su zajedno osmislile naše institucije inovativan je i učinkovit instrument udruživanja financijskih resursa, koji ima za cilj zemljama korisnicima omogućiti lakši pristup sredstvima za financiranje prioritetnih projekata i poboljšati učinak navedenih ulaganja za regiju u cjelini", kazao je viceguverner EBRD-a Varel Freeman.

Za zajmove planirano milijardu eura

Europska komisija dosad je izdvojila oko 110 milijuna eura za financiranje projekata u sektoru gradske infrastrukture i tehničke pomoći. EIB, EBRD i CEB obećali su izdvojiti po 10 milijuna eura za tehničku i druge vrste pomoći, čija dodjela treba biti u skladu s internom procedurom financijskih institucija.

Uz program izravne pomoći novi će okvir obuhvatiti i kreditni program, pri čemu su EIB i EBRD obećali za zajmove izdvojiti milijardu eura.