PREDSJEDNIK IZ KLANA SANHAN PREDSJEDNIK JEMENA Ali Abdulah Saleh je na vlasti od 1978., a pripadnik je plemenskog klana Sanhan koji mu daje moć; iako se boji savezništva sa SAD-om jer mu prijeti Al Qaeda, u tajnosti je ipak surađivao u sigurnosnoj sferi, a ovog ljeta je ugostio i generala Davida Patraeusa, koji zapovijeda američkom vojskom na širem prostoru Bliskog istoka od Somalije do AfganistanaSjedinjene Države razmišljaju o otvaranju novog fronta protiv Al Qaede, da – nakon Afganistana i Pakistana - uđu u treću opsežnu ratnu operaciju, ali se pripreme obavljaju u najstrožoj tajnosti, a i sama operacija morala bi se – zbog međunarodnih obzira – voditi na isti način. Nova fronta mogla bi biti otvorena u Jemenu, jer je ta zemlja na jugu Arapskog poluotoka postala glavni operativni centar Al Qaede nakon što su njeni pripadnici 2001. otjerani iz Afganistana i nakon što su im zbog operacija pakistanke vojske - uz američku tehničku i obavještajnu pomoć - znatno ograničene mogućnosti djelovanja i komuniciranja iz pakistanskog planinskog, plemenskog područja uz afganistansku granicu.

Posljednjih godina neki od tih bjegunaca iz Afganistana prebacili su se u Jemen, tamo su došli i novi vođe Al Qaede, te je, prema američkim obavještajnim informacijama, možda ondje stvoren novi globalni centar zapovijedanja i kontrole Al Qaede. Potvrda je i ono što se dogodilo na Božić u avionu tipa Airbus američke zračne kompanije Northwest Airlines na letu između Amsterdama i Detroita, kad je mladi Nigerijac pokušao improviziranom eksplozivnom napravom uništiti avion, čime bi ubio više od 200 putnika. On je aktivirao eksploziv skriven u ušivenom pretincu u gaćama, ali je samo je sebe opekao pa su ga šokiranog svladali putnici i članovi posade. Nekoliko zanimljivih detalja na problematiku svjetskog terorizma baca novo svjetlo. Počinitelj tog pokušaja rušenja aviona je iz Nigerije, gdje na sjeveru zemlje živi brojno muslimansko stanovništvo, ali odakle dosad nije bilo radikaliziranih ljudi spremnih na takve krvave akte. Uz to, 23-godišnji Umar Farouk Abdulmutallab nije pripadao siromašnom, prezrenom sloju, iz kojeg Al Qaeda regrutira ljude za terorističke akcije, nego je sin bogatog nigerijskog bankara. Štoviše, stekao je titulu inženjera na jednom od najboljih sveučilišta u Londonu, gdje je živio tri godine.

Kad je u inozemstvu počeo prihvaćati radikalne islamske ideje, to je zapazio njegov otac, pa je vlastitog sina prijavio nigerijskim vlastima i američkoj ambasadi u Nigeriji, upozorio ih da bi mogao učiniti nešto opasno. Sumnjivo mu je bilo što mu je sin, završivši studij, putovao islamskim arapskim zemljama i neko vrijeme boravio u Jemenu, gdje je učio arapski, te što je s obitelji prekinuo sve odnose, bacivši čak i svoj mobitel da ga ne mogu nazvati. Otac se iznenadio kad je na Božić doznao u što mu je sin umiješan, jer mu nije bilo jasno kako je uopće dobio priliku da leti avionom u SAD nakon što ga je on prijavio. Umar Farouk Abdulmutallab je podvrgnut istrazi i postalo jje asno da trag vodi prema Jemenu. Priznao je da se za terorističku akciju uvježbavao u logoru što ga je Al Qaeda osnovala u Jemenu te da je u toj zemlji bio dva puta, 2004. i 2005., te od kolovoza do prosinca 2009. Jemenske vlasti ustanovile su da su te njegove tvrdnje točne, da je boravio u Jemenu, tobože kako bi učio arapski, ali to je bio samo dio njegova školovanja za terorista, čiji se glavni dio odvijao u tajnom kampu Al Qaede.

MNOGI teroristi nakon rata u Afganistanu i Pakistanu sklonili su se u Somaliju i osnovali nove kampoveNjegov slučaj samo potvrđuje ono što američke obavještajne službe već dugo znaju, da je Al Qaeda prebacila središte svog djelovanja u Jemen, gdje se nalaze ne samo logori za uvježbavanje terorista, nego i, čini se, novi operativni centar. Već otprije Amerikanci prate što se ondje događa, ali u strogoj tajnosti. Tako je sasvim malo publiciteta svojedobno dobila informacija da je američka vojska u maloj afričkoj obalnoj državi Džibuti, s druge strane Crvenog mora, preuzela nekadašnju bazu francuske Legije stranaca i ondje stvorila zračnu i logističku bazu i centar za svoje komandose i svoje operacije. Isprva se tvrdilo da je svrha kontrola situacije u Somaliji, kamo su se također preselili neki operativci Al Qaede, ali je sad jasno da je vjerojatno glavni cilj baza za intervencije u Jemenu. Jemen jest posljednjih godina postao sklonište za operativce Al Qaede i mjesto odakle se planiraju nove akcije. Ima dosta naznaka da su se i neki od samih vođa Al Qaede, nakon što je ona potjerana iz Afganistana, sklonili u Jemenu ili u obližnjoj Somaliji te da u Jemenu i Somaliji postoje logori za uvježbavanje novih terorista.

Somalija za tu svrhu nije najpogodnija jer ne postoje dobre komunikacije te raspadnute i kaotične zemlje s vanjskim svijetom. Jemen pak ima urednu državnu administraciju, relativno stabilno uređenje i normalnu komunikaciju sa svijetom. No Al Qaeda je u Jemenu ipak uspjela naći pribježište jer ondje traju dvije pobune na područjima gdje središnja vlast ne kontrolira potpuno situaciju, a vidljiva su i trvenja unutar vlasti. Jemen graniči sa Saudijskom Arabijom, gdje postoje snažne i bogate radikalne grupe čiji pripadnici lako mogu prijeći u Jemen, blizu je i Sudan, gdje također ima radikalnih islamista, te već spomenuta Somalija. A radikalni islamisti skloni teroru nisu tek odnedavno u Jemenu. Uostalom, Jemen je bio poprište jednog od najpoznatijih terorističkih napada Al Qaede, bombaškog napada brodicom na američki razarač Cole u luci Aden 12. listopada 2000., kad je ubijeno 17 američkih mornara. Jemen je po površini relativno velika zemlja na samom jugu Arapskog poluotoka, na strateški važnom mjestu uz tjesnac Bab El Mandeb koji povezuje Crveno more i Indijski ocean, uz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih putova kojim dnevno prolazi 3,3 milijuna barela nafte.

Riječ je o relativno slabo naseljenoj zemlji s 23 milijuna stanovnika, vrlo skromnih prirodnih resursa, praktički bez ikakvih značajnijih izvora vode, niske privredne razine te prilično siromašnog stanovništva. Jemen se ujedinio 1990., dotad su postojali Južni i Sjeverni Jemen. Sjeverni Jemen neovisnost je stekao 1918. raspadom Osmanlijskog Carstva, a Južni je bio britanska kolonija sve do 1967. Ujedinjenje je provede no neravnomjerno, uz dominaciju sjevera, zbog čega na području nekadašnjeg Južnog Jemena vlada nezadovoljstvo te u nekim dijelovima traje stalna latentna pobuna protiv središnje vlasti u Sani. Iako se središnja vlast doima čvrsto, jer zemljom od 1978. (u Sjevernom Jemenu, a od 1990. u ujedinjenom Jemenu) vlada predsjednik Ali Abdullah Saleh, nije baš posve tako. Saleh je bivši potpukovnik, koji je 1978. preuzeo vlast nakon ubojstva prethodnog predsjednika te je u prvom razdoblju vladao na čelu vojne hunte, a potom se pretvorio u civilnog predsjednika, dobivši na nedavnim izborima više od 90 posto glasova. No njegova vlast ne proizlazi iz legitimiteta izbornog pobjednika, nego opstaje zahvaljujući tomu što ga podržavaju neke plemenske strukture. U Jemenu plemenska struktura u organiziranju vlasti ima presudnu ulogu.

JEDAN od najpoznatijih napada Al Qaede bio je bombaški napad brodicom na američki razarač Cole u luci Aden u Jemenu 2000., kad je ubijeno 17 američkih mornaraOn pripada snažnom plemenskom klanu Sanhan, koji je pak dio moćne plemenske konfederacije Hashid. Ta je struktura temelj njegove moći, a on sa svojim najbližim suradnicima i – što je posebno važno – članovima obitelji kontrolira mehanizme vojne i civilne vlasti. Budući da u Jemenu postoji takva plemenska organizacija, po plemenskim podjelama strukturira se i kontrola teritorija. Saleh ima i mnogo protivnika, neka su plemena protiv njega, posebno na sjeveru, pa uz granicu sa Saudijskom Arabijom već pet godina traje pobuna. Nesigurnost i unutarnja plemenska podjela dali su priliku nekim pripadnicima Al Qaede da u Jemenu pronađu sklonište i organiziraju se na zapadu zemlje, uz obale Crvenog mora. O tome koliko je Al Qaeda jaka u Jemenu postoje različite procjene. Da je to jedan od centara njene globalne aktivnosti, smatraju zapadne obavještajne službe koje su detektirale da neke aktivnosti Al Qaede u zapadnim zemljama imaju ishodište u Jemenu, što dokazuje i najnoviji slučaj Nigerijca Umara Farouka Abdulmutallaba. Uostalom, nedavni neuspjeli samoubilački atentat u kolovozu 2009. u Jeddahu na saudijskog princa, savjetnika ministra unutarnjih poslova, počinio je pripadnik Al Qaede iz Jemena. Al Qaeda je aktivna i u samom Jemenu te je svojedobno napala američku ambasadu, ali su poginuli samo Jemenci, čuvari i slučajni prolaznici.

Jemenski ministar vanjskih poslova Abu Bakr al- Qirbi ovih je dana priznao da se aktivnost Al Qaede u Jemenu podcjenjuje, a po njegovu mišljenju u Jemenu ima možda čak i 300 njenih pripadnika. Pozvao je zapadne zemlje da pomognu jemenskim vlastima u borbi protiv Al Qaede, koja je prijetnju i jemenskim vlastima. Suradnja SAD-a i Jemena u borbi protiv Al Qaede postoji, ali bi Jemen hto da se podigne na višu razinu, što je i interes SAD-a. No u tome postoji problem. Amerikancima nije baš jednostavno intervenirati u Jemenu zbog osjetljivog položaja tamošnjeg predsjednika Alija Abduallaha Saliha, koji se boji da otvoreno savezništvo s Amerikancima ne destabilizira njegov položaj, jer među islamskim stanovnicima Jemena ima dosta antiameričkog raspoloženja. No svjestan je da mu je Al Qaeda prijetnja pa je potajno surađivao s Amerikancima u sigurnosnoj sferi, ali u najstrožoj tajnosti. Ima naznaka o zajedničkom djelovanju jer su evidentirani napadi na neka skrovišta Al Qaede u Jemenu te atentati na pojedine vodeće ljude Al Qaede.Moglo se zaključiti da je to pripremila američka obavještajna služba, ali nije bilo jasno tko je te napade izvršio.

Ima jakih indikacija da su na nebu iznad Jemena operirale američke bespilotne letjelice tipa Predator te da su se pomoću njih izveli neki napadi. No Salih, navodno, prije nije bio spreman ni za kakve veće američke aktivnosti u Jemenu zbog spomenutih unutarnjopolitičkih razloga. Američki tisak tvrdi da je u tome ljetos došlo do stanovitog pomaka. Tada je u posjetu Sani bio američki general David Petraeus, zapovjednik američke Središnje komande koja upravlja operacijama američke vojske na prostoru od Somalije do Afganistana. U njegovoj pratnji bio je i John Brennan, glavni savjetnik za borbu protiv terorizma američkog predsjednika Baracka Obame. Oni su Salihu iznijeli najnovija američka saznanja o djelovanju Al Qaede u Jemenu, predočili mu kakva mu je Al Qaeda prijetnja, čak i njegovoj vlasti te osobnoj sigurnosti. Saleh je - tvrde američke novine - nakon toga prihvatio veću suradnju s Amerikancima. Američki listovi tvrde da su od visokih vojnih izvora doznali da je dogovoreno da će američke bespilotne letjelice ulaziti u jemenski zračni prostor kako bi stalno kontrolirale aktivnosti u dijelovima zemlje gdje se Al Qaeda smjestila te - ako se za to ukaže prilika - te bi bespilotne letjelice mogle i napadati pojedine ciljeve.

Slična aktivnost bit će omogućena i američkim borbenim i špijunskim avionima. Amerikanci su navodno dobili i dopuštenje da gađaju ciljeve Al Qaede u Jemenu krstarećim raketama s brodova i aviona. Dogovorena je i intenzivna suradnja u obavještajnoj sferi. Navodno su akcije jemenske vojske protiv Al Qaede na zapadu zemlje u posljednja dva tjedna vođene na temelju američkih obavještajnih podataka. SAD je dao Jemenu pomoć od 67 milijuna dolara za vojsku. Samo je Pakistan dobio više 112 milijuna. Posebno je važno da se razgovaralo i o tome da bi američki komandosi u Jemenu trebali uvježbavati specijalne postrojbe jemenske vojske za antiterorističku borbu. No Amerikanci žele i da se američkim komandosima dopusti da i same sudjeluju u antiterorističkim akcijama uu Jemenu, kako bi ne samo likvidirali, nego i zarobili operativce Al Qaede, što bi Amerikancima omogućilo da doznaju što kane vođe Al Qaede u Jemenu. Istinu o tome u američkom ministarstvu obrane i obavještajnoj zajednici taje. Američka štampa nagađa pak da je i postignut dogovor i da će uskoro američki specijalci stići u Jemen.