Naglasak treba staviti na restrukturiranje, ne rezanje troškovaHrvatski menadžeri uvjerljivo su najpesimističniji kada je riječ o izlasku gospodarstva iz recesije. Za razliku od europskih kolega koji smatraju da je gospodarska kriza dosegla svoj vrhunac krajem prošle godine, čak 60 posto domaćih očekuje da će se to dogoditi krajem 2010. ili čak sljedeće godine. Rezanje troškova i smanjenje nelikvidnosti i dalje su u fokusu hrvatskog gospodarstva dok su strane kompanije već započele s rastom poslovanja i snažnim prodajnim inicijativama. Ključni su to pokazatelji najnovije studije o trendovima u restrukturiranju koje je provela konzultantska kuća Roland Berger.

Svi predviđaju daljnja otpuštanja

Ovo, peto po redu istraživanje u Hrvatskoj, provedeno je među 40-tak malih i srednjih poduzeća iz sedam različitih industrijskih grana. Prema ispitanicima, kriza u Hrvatskoj najviše je uzrokovala pad prodaje, smanjenje investicija te kronične probleme s naplatom dugovanja. Više od 60 posto menadžera procjenjuje da će navedeni problemi obilježiti i sljedeću 2011. godinu. Posebno zabrinjava kako gotovo svi ispitanici predviđaju dodatno smanjenje broja zaposlenih, pad privatne potrošnje te donošenje novih vladinih mjera.

Istraživanje je pokazalo kako više od polovice hrvatskih tvrtki teško dolazi do kapitala putem kredita, pri čemu poduzetnicima najviše problema zadaju visoke kamatne stope i postroženi uvjeti dobivanja kredita.

"Nelikvidnost je pogodila 50 posto hrvatskih kompanija, a nepovoljni kreditni uvjeti izraženiji su u Hrvatskoj nego u drugim zemljama. Ta činjenica može rezultirati strateškim nedostacima kompanija u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju što će dodatno smanjiti njihovu konkurentnost", istaknuo je dr. Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Roland Bergera.

Umjesto otkaza, smanjenje plaća

Što se tiče mjera koje su hrvatske kompanije poduzele u borbi sa recesijom, čak dvije trećine njih smanjilo je troškove zaposlenika, uključujući stopiranje novih zapošljavanja, zamrzavanje i smanjenje plaća. U usporedbi s Europom, u kojoj je čak 37 posto kompanija smanjilo broj zaposlenika za 10 posto, u Hrvatskoj je to učinio upola manji broj. Umjesto na otkaze, većina hrvatskih kompanija češće se odlučuje na smanjenje plaća radnicima. Kao razlog tih blažih mjera hrvatski menadžeri naveli su bojazan da bi smanjenje broja zaposlenih dodatno usporilo oporavak gospodarstva.

I dok se većina kompanija u svijetu već okreće snažnijim prodajnim inicijativama i drugim mjerama koje bi trebale dovesti do rasta poslovanja, u Hrvatskoj je situacija u potpunosti suprotna. Rezanje troškova i dalje se vidi kao spas od recesije, a velika većina domaćih menadžera smatra da će financijske institucije te sektor turizma prvi osjetiti poboljšanja.

"Kriza je ujedno i prilika za restrukturiranje, a potencijalni oporavak moguć je izlaskom na nova tržišta i regije. To hrvatski menadžeri nažalost nisu dovoljno prepoznali", upozorava Preveden i dodaje kako unatoč svim negativnostima ova situacija donosi i korisne lekcije: "Treba poboljšati upravljanje likvidnosti, ojačati kapitalne pozicije, uvesti fleksibilnije troškovne politike te odustati od rezanja troškova kao glavne antirecesijske mjere. Usporedo s time nužno je već sada odrediti strateške smjernice za rast kroz internacionalizaciju. Jedino tako hrvatske će kompanije biti spremne za buduće izazove".