DIREKTOR ANDRO KNEGO kaže da Cibona traži trajno rješenje financijskih problema i spremni su za razgovoreZagrebačke gradske vlasti uskoro bi se mogle sukobiti sa Zagrebačkom bankom zbog najpoznatijeg hrvatskog košarkaškog kluba Cibona. Poput većine hrvatskih sportskih klubova, i Cibona je već dugo u dramatičnim financijskim problemima, koji ozbiljno prijete opstanku kluba, a o tim će financijskim problemima uskoro početi ozbiljno razgovarati predstavnici Cibone, zagrebačkih gradskih vlasti i svih vjerovnika kojima je Cibona dužna ogroman novac, koji nema otkud vraćati.

KOLIKI JE UKUPNI DUG Cibone, zasad se tek naslućuje. Izvori bliski Ciboni ispričali su za Nacional da trenutačno doseže 40-ak milijuna kuna. U klubu se već mjesecima pokušava dovršiti revizijsko izvješće, ali se taj posao neobično odužio, što je zagrebačke gradske vlasti učinilo nervoznima pa sumnjaju da bi dug mogao biti čak i dvostruko veći. Zasad je revizija pronašla da je Cibona dužna oko 55 milijuna kuna, ali je 15-ak milijuna vraćeno vjerovnicima, uglavnom marketinškim agencijama i igračima. Međutim, ta se situacija stalno mijenja, jer će ovih dana na naplatu doći i potraživanja igrača od prošle natjecateljske sezone, pa će taj dug ponovo narasti. Osim igrača najveći vjerovnik Cibone je Zagrebačka banka, koja je prije četiri godine klubu posudila 20 milijuna kuna. Taj kratkoročni kredit banka je odobrila jer je Cibona kao klub vlasnički uknjižena na više atraktivnih lokala u prolazu ispod košarkaške dvorane “Dražen Petrović”. Zagrebačka banka upisala je hipoteku nad najvećim dijelom tih nekretnina i dala Ciboni tri godine da vrati 20 milijuna kuna. Kredit je na naplatu dospio lani. Otad banka pritišće Cibonu jer klub nema otkud vratiti dug. Predstavnici Zagrebačke banke i Cibone više su se puta sastajali kako bi razgovarali o nastaloj situaciji.

ZAGREBAČKA BANKA ponašala se u tim pregovorima razumno i konstruktivno. Zalagala se za znatnu reorganizaciju kluba, poticala je preustroj koji bi Cibonu mogao dovesti u položaj da počne vraćati 20 milijuna kuna s kamatama koje taj iznos svakodnevno povećavaju. Zagrebačka banka još nije aktivirala hipoteku i uknjižila se kao vlasnik poslovnih prostora u vlasništvu Cibone, a sad bi se situacija mogla dodatno zakomplicirati, jer zagrebačke gradske vlasti namjeravaju osporiti vlasništvo Cibone nad tim poslovnim prostorima. Zagrebačke gradske vlasti zatražile su detaljnu pravnu analizu situacije u kojoj se nalazi Cibona. Pravnici koje su angažirale upozorili su da se Cibona kao klub prije desetak godina uknjižila kao vlasnik dijela nekretnina, za koje tvrde da su zapravo vlasništvo Grada Zagreba. Riječ je o poslovnim prostorima u Savskoj ulici, obližnjem parkiralištu i nekim prostorima na Tuškancu, gdje je nekoć bilo staro igralište kluba, uz nekoć popularni diskoklub Saloon. Izvori bliski zagrebačkim gradskim vlastima tvrde da sportska društva zapravo ne mogu imati prostore u svom vlasništvu, pa sada to žele promijeniti. Uspiju li se zagrebačke gradske vlasti uknjižiti na te nekretnine, Zagrebačka banka mogla bi ostati bez jedinog pokrića za kredit koji je dala Ciboni.

ZAGREBAČKE GRADSKE VLASTI taj postupak namjeravaju provesti u nekoliko faza, u sklopu niza mjera za spas Cibone što su ih osmislili pravnici koje su gradske vlasti angažirale. Te mjere predviđaju da se otvori stečaj Cibone. Kad se to dogodi, šanse da se vjerovnici naplate od Cibone svest će se na minimum. Potom se sugerira da vjerovnici odluče da klub u stečaju nastavi poslovati, a u stečaju bi se otvorio i novi račun kluba. Zatim se predlaže da vjerovnici donesu odluku o izradi stečajnog plana. Rezultat stečajnog plana trebala bi biti nova pravna osoba Košarkaški klub Cibona športsko d.o.o., koja bi se potom prodala na javnoj dražbi. Od novca koji bi se tim putem prikupio namirili bi se vjerovnici, ili bi ti vjerovnici postali suvlasnici razmjerno iznosu svojih potraživanja.

IVO JELUŠIĆ POSTAVLJEN je za čelnika Cibone nakon Miličevića krajem 2008. kao čovjek iz gradske vlasti; na slici s Biserkom Petrović, majkom košarkaša Dražena PetrovićaTIJEKOM STEČAJNOG postupka gradske vlasti postavile bi tzv. izlučni zahtjev, odnosno zatražile da se iz stečajne mase izdvoje nekretnine koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Cibone, zato što te nekretnine smatraju svojim vlasništvom. Ako stečajni upravitelj ne prizna takav zahtjev, zagrebačke gradske vlasti pokrenule bi parnicu protiv stečajne mase kako bi to ostvarile. Po okončanju te parnice zagrebačke gradske vlasti tužile bi Zagrebačku banku radi brisanja upisanih hipoteka i u tom bi postupku tvrdile da načelo apsolutnog povjerenja u sadržaj zemljišnih knjiga još nije stupilo na snagu, te da su banke bile dužne provjeriti je li Udruga građana Košarkaški klub Cibona uknjižena na temelju valjane pravne osnove, što ovdje navodno nije slučaj. Postoje i neki rizici takvog stečaja i preustroja Cibone. Zasad nije sigurno hoće li uopće Hrvatski košarkaški savez, NLB i Euroliga dopustiti natjecanje klubu koji je u stečajnom postupku. Već su o tome obavljene neformalne konzultacije. Navodno su povratne informacije pozitivne te bi se Ciboni dopustilo da se nastavi natjecati u svim spomenutim natjecanjima. Nitko iz zagrebačkih gradskih vlasti ne želi uništiti Cibonu i dovesti klub do suspenzije iz svih natjecanja. Međutim, izvori bliski gradskim vlastima ispričali su za Nacional da se više neće čekati s rješenjem te mučne situacije jer zagrebačke gradske vlasti Cibonu godinama izdašno financiraju. Cibona je od zagrebačkih gradskih vlasti u proteklih pet godina dobila ukupno 61,2 milijuna kuna. Ove godine za klub je predviđeno 10,3 milijuna kuna, a već je dosad uplaćeno 8,7 milijuna kuna, a klub je i dalje u praktično bezizlaznoj situaciji zbog ogromnih dugova. Prošle je godine dobio 12,7 milijuna kuna, 2008. Cibona je dobila 12,8 milijuna kuna, 2007. taj je iznos dosegao 9,3 milijuna kuna, 2006. se radilo od 7,4, a 2005. o 8,4 milijuna kuna.

ANDRO KNEGO, direktor Cibone, za Nacional je o situaciji u Ciboni izjavio: “Mi se trudimo nositi se s tim problemima i biti konstruktivni u razgovorima koji bi trebali dovesti do trajnog rješenja. Nitko ne može tvrditi da nam gradske vlasti izdašno ne pomažu, ali moglo bi se raspravljati može li se novac koji iz gradskog proračuna odlazi na potporu raznim sportskim klubovima adekvatnije rasporediti. Cibona je klub koji desetljećima igra u najatraktivnijem međunarodnom natjecanju, ima ugled u Europi i s tek nešto više sredstava mi bismo mogli pokrenuti afirmativan ciklus koji bi masovno vratio publiku na naše utakmice. To bi pomoglo i na marketinškom planu, a u toj bismo situaciji mogli očekivati i da se promijeni već duže vrijeme ne baš primjeren odnos Hrvatske televizije prema našim utakmicama.” Knego tvrdi da bi Cibona oslobođena od dugova mogla relativno normalno funkcionirati s otprilike 3 milijuna eura godišnjeg budžeta. Od toga samo na plaće uprave i ostalih zaposlenih u klubu otpada 4,5 milijuna kuna godišnje. Jedan dio predviđenog godišnjeg budžeta ubuduće bi se mogao prikupiti i od odšteta od prodaje igrača, što se proteklih godina jako rijetko događalo, jer je bivša uprava potpisivala ugovore s igračima uglavnom na godinu dana. Ta neodgovorna politika dovodila je do situacije da su na igračima zarađivali samo menadžeri i razni nelegalni posrednici, ali ne i klub od odštete. Sad se i to nastoji mijenjati, kao i odnos prema najmoprimcima poslovnih prostora koji neuredno plaćaju svoje obaveze prema klubu. Dok izvori bliski Ciboni tvrde da nisu skloni stečaju s preustrojem kao najbolje rješenje, neki u gradskim vlastima misle da takvi otpori postoje i zato što bi se tada morali redefinirati i svi postojeći ugovori o radu zaposlenih u klubu. U Ciboni se nadaju da će se izlaz iz problema ipak pronaći na neki drugi način.