Đuro PopijačU posljednjoj PBZ tjednoj analizi, analitičari su se osvrnuli na najnovije Izvješće o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska na globalnoj rang listi od 139 zemalja zauzela 77. mjesto odnosno nazadovala 5 mjesta u odnosu na prošlogodišnje izvješće.

Analitičari ističu kako se Hrvatska ovim rezultatima svrstala na najlošije mjesto u posljednjih 8 godina.

"Vrlo je vjerojatno da će se rang pogoršati i sljedeće godine s obzirom da Hrvatska iz krize izlazi daleko sporije od ostalih zemalja, a ne može se baš niti pohvaliti provođnenjem strukturnih reformi", ističu analitičari.

U usporedbi s drugim zemljama u središnjoj i istočnoj Europi, Hrvatska je pala za jedno mjesto i nalazi se na 9. mjestu. Najveći pad u regiji bilježi Slovačka, dok je najveći rast zabilježila Crna Gora.

Poduzetnici su u domeni javnih institucija najlošijima ocijenili teret vladinih politika, efikasnost zakonodavnog okvira u rješavanju sporova i efikasnost zakonodavnog okvira u osporavanju regulative, dok su u domeni privatnih institucija naglašeni problemi u efikasnosti nadzornih odbora, zaštita prava malih dioničara i snaga zaštite investitora.

Što se tiče efikasnosti, najlošije rezultate u regiji Hrvatska je ostvarila u kvaliteti obrazovnog sustava, menađerskog obrazovanja i opsega stručnog usavršavanja zaposlenika.

Daleko najlošije rangiranje Hrvatska ima u efikasnosti tržišta roba i efikasnosti tržišta rada. Posebno treba naglasiti da je Hrvatska po efikasnosti tržišta rada najlošije rangirana zemlja u regiji. Ipak, treba istaknuti i da smo po efikasnosti tržišta rada globalno gledano bolji od Portugala, Italije, Grčke i Španjolske, ali lošiji od svih zemalja regije. Kod efikasnosti tržišta roba najlošiji rang bilježi kod opsega i učinkovitosti oporezivanja te troška poljoprivredne politike, slijedi utjecaj pravila FDI na poslovanje, opseg tržišne dominacije, intenzitet lokalnog tržišnog natjecanja te sofisticiranost kupaca.

Probleme u Hrvatskoj predstavljaju i odnosi između poslodavca i zaposlenika, rigidnost zapošljavanja te praksa zapošljavanja i otpuštanja jednom riječju zakonom ("referendumom") zaštićena rigidnost hrvatskog tržišta rada.

Hrvatska je lošije rangirana i kod oslanjanja na profesionalni management, a problem predstavlja i tzv. odljev mozgova. Na opću efikasnost utječe i razvijenost financijskog sustava. Probleme u financiranju poduzetnici percipiraju uglavnom kroz dostupnost rizičnog kapitala te financiranje kroz domaće tržište vrijednosnih papira. Po tehnološkoj spremnosti Hrvatska je rangirana daleko najbolje čemu su najviši pridonijeli fizički pokazatelji broja korisnika interneta i broadband pretplatnika, dok je primjerice transfer tehnologija rangiran relativno loše što je očigledna posljedica nedostatka greenfield investicija u Hrvatsku.

"Pogledamo li dio indeksa konkurentnosti vezan za inovacije i poslovno usavršavanje vidimo da Hrvatska zapravo predvodi slabije razvijene CEE zemlja, odnosno zaostaje za Češkom, Slovenijom, Poljskom, Manarskom i Slovačkom ali i Crnom Gorom. Posljedica je to nešto lošijeg ranga kod poslovnog usavršavanja i to prvenstveno u dijelu razvijenosti klastera te širine lanca vrijednosti. U dijelu inovacija najlošije je rangirana javna nabava naprednih tehnologija i proizvoda", ističu analitičari PBZ-a.

Istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma kao najproblematičnija područja poslovanja u Hrvatskoj označilo je neefikasnu državnu birokraciju, porezne stope i poreznu regulativu, korupciju, pristup financiranju te restriktivno radno zakonodavstvo.

Gospodarska kriza donekle je promijenila prioritetna područja pa je tako porezna politika označena problematičnijom nego godinu dana ranije, slično kao i restriktivno radno zakonodavstvo. Nepovoljni gospodarski uvjeti i odustajanje od investicija vjerojatni su razlog manjeg postotka ispitanika koji ima problema s pristupom financiranju nego godinu dana ranije, antikorupcijska kampanja utjecala je na nešto manju percepciju korupcije, no neefikasna državna birokracija i dalje je ostala konstanta kao najizraženije područje koje sputava poduzetničku aktivnost u Hrvatskoj.

"Koje nas reforme mogu izvući iz krize i kako dalje? Ova analiza ukazuje na tri zaključka: 1. Živimo u dinamičnom svijetu i ne raditi reforme tempom kojim ih radi svijet i okruženje znači jednostavno nazadovati (zato padamo na rang listi) 2. Ne treba izmišljati toplu vodu nego se fokusirati na ona područja koja su identificirana kao najproblematičnija i njih sustavno rješavati jer se upravo tako mogu postići i najveći pomaci u gospodarstvu i 3. Ne postoji čarobni štapić koji bi odjednom, preko noći, povećao konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Postoji samo rad na nizu mjera (koje se moraju poredati po važnosti i odabrati one za koje imamo kapacitet provesti ih do kraja) čime možemo u srednjem roku poboljšati konkurentnost, a time i blagostanje cijelog stanovništva", zaključuju analitičari PBZ-a.