Spašavanje eurozone moglo bi mnogima zadavati glavobolje"Članice eurozone mogu stvoriti stabilizacijski mehanizam kako bi osigurale stabilnost eurozone u cijelosti", stoji u nacrtu zaključaka summita, a radi se o promjeni članka 136 Lisabonskog sporazuma. Njegova promjena je potrebna za uspostavu novog Fonda koji bi trebao postati trajan sustav spašavanja eura. Financijska pomoć pružila bi se samo uz vrlo stroge uvjete. Kako sve članice Europske unije moraju dati svoj pristanak na promjenu europskog sporazuma, to bi moglo potrajati. Promjene sporazuma zahtijeva prije svega Njemačka, a u tome ima veliku potporu Francuske.

Privatni ulagači (još) ne moraju sudjelovati u akcijama spašavanja

Njemačka i Francuska nisu mogle "progurati" svoj prijedlog da privatni ulagači u financijskim krizama i kad se države nađu u problemima automatski preuzmu dio obveza. Kompromis koji su prihvatili ministri financija članica Unije krajem studenog predviđa da privatni investitori, primjerice banke, sudjeluju u akcijama spašavanja od 2013. godine i to samo u određenim slučajevima. Kako će novi financijski "kišobran" biti organiziran, za sada je još otvoreno. Odluka o tome najvjerojatnije morat će pričekati neki drugi summit u budućnosti.

Povećanje postojećeg "kišobrana" zaštite eura od 750 milijardi eura nije službena tema ovog summita. Za povećanje se zalažu MMF i Europska središnja banka dok je Njemačka protiv. Berlin je i protiv prijedloga da europski krizni fond može otkupiti državne obveznice, jer za takav korak je potrebno promijeniti statut europskog kriznog fonda. Zbog toga i ova tema ostaje za neka kasnija vremena i summite.

Ništa od euro-obveznica

Na prosinačkom summitu neće biti niti riječi o zajedničkim državnim obveznicama zemalja eurozone kojih za sada nema. Raspravu o ovoj temi počeo je šef eurozone Jean-Claude Juncker koji uživa potporu Grčke i Italije i velikog dijela Europskog parlamenta, ali tome se protive Njemačka i Francuska.

Temeljna reforma pakta stabilnosti eura do sredine 2011. godine dogovorena je još na listopadskom summitu Unije. Kako bi reforma bila uspješna, šefovi država i vlada žele još jednom upozoriti svoje ministre financija da se požure, pa oko ove reforme za sada ništa, premda je Europska komisija u rujnu predstavila prijedloge zakona. Komisija traži oštre, brze i gotovo automatske kazne za prekršitelje granice deficita.

Oštra kritika Europskoj središnjoj banci

Ne očekuje se prihvaćanje prijedloga za oduzimanje prava glasa u Vijeću ministara EU-a i to u slučajevima teškog kršenja, jer to nije prošlo niti na listopadskom summitu. I na kraju, zasigurno će biti riječi o Europskoj središnjoj banci koja podržava mjere pomoći na način da otkupljuje državne obveznice dužničkih zemalja kao što su Irska i Portugal. Kamate bi se time trebale kretati u prihvatljivim okvirima. Time je Europska središnja banka, međutim, prekršila zakon i pobrala žestoke kritike. Sve u svemu, postoje preduvjeti za napeti i zanimljiv sastank na vrhu Europske unije.