Novac dolazi tamo gdje su kamate većeTijekom posljednje dvije godine gospodarski rast u Kini iznosio je deset posto, ali politolog sa bonskog svjeučilišta Gu Sjuevu upozorava: „Rast tijekom posljednje dvije godine zasniva se na velikim investicijama države".

Vlada u Pekingu pomogla je gospodarstvu sa 460 milijardi eura, a banke su na ime kredita odobrile bilijun eura. Sada bi trebalo ograničiti količinu novca u opticaju, pogotovo što je i inflacija veća od pet posto, hrana je poskupjela čak deset posto i to posebno pogađa siromašne. Vlasti strahuju od eventualnih nemira. Najnovijim povećanjem referentne kamatne stope vlasti se nadaju da će staviti pod kontrolu inflaciju, ali Gu sumnja u to i kaže:

„Inflacija je uvozna, jer su na svjetskom tržištu u posljednje vrijeme značajno porasle cijene sirovina, energije i žitarica, a sve to Kina uvozi. Do rasta cijena došlo je nakon što su Amerikanci priopćili da će gospodarstvu osigurati još 600 milijardi dolara".

Vrijednost juana će porasti

Labava monetarna politika Washingtona doprinijela je rastu cijena energije, ali još nešto je za Kinu problem, kaže Gu: „Novac ide tamo gdje su veće kamate, a one su veće u Kini - tu je referentna kamatna stopa pet do šest posto, u SAD je 0,25 posto".

Gu smatra da će zbog najnovijeg povećanja kamate još više takozvanog vrućeg novca stići u Kinu. To će, onda, predstavljati dodatni pritisak za povećanje vrijednosti juana, na čemu već dugo inzistiraju Amerikanci i ne samo oni. Skuplji juan pomogao bi Kinezima u borbi protiv inflacije, ali oni su za postepenu, a ne trenutnu revalvaciju.

„Stvar je u nalaženju ravnoteže između velike revalvacije i zaštite gospodarstva, prije svega izvoza. Mislim da bi čuvanje radnih mjesta trebalo biti najvažnije za Kinu", smatra Jens Ribert iz Deutsche bank u Pekingu.