Olli RehnPovjerenik EU za monetarna pitanja Olli Rehn u veljači je davao umirujuće izjave: „Mogu jedino reći: naći ćemo sredstva i način da očuvamo stabilnost eurozone".

Tako je postalo jasno da problemi u jednoj članici mogu imati utjecaj na cijelu monetarnu uniju. Međutim, nisu svi bili za zajedničke akcije spašavanja i krajem travnja njemački ministar vanjskih poslova Guido Westervelle je izjavio: „Ukoliko se novac prerano stavi u izlog, Grci neće sa neophodnom predanošću obaviti domaću zadaću. Ne podrazumijeva se samo po sebi da porezni obveznici u EU plaćaju greške pojedinih zemalja".

Nekoliko dana kasnije, početkom svibnja, ipak je odobren paket pomoći za Grčku, koja je - za uzvrat - morala prihvatiti program stroge štednje. Njemački ministar financija Wolfgang Scheueble procijenio je da je to bila pravilna odluka, čime je pokazao da u vladi postoje podjele. „Svi u EU moraju braniti stabilnost eurozone kao cjeline. To je naš zadatak. Što bolje to učinimo, to bolje za cijelu EU, pa i Njemačku", rekao je Scheueble.

Međutim, mnogi su već upozoravali da se kriza možda neće zaustaviti u Grčkoj. Tako je luksemburški zastupnik u Europskom parlamentu Frank Engel rekao: „Ono što se trenutno dešava u Grčkoj, sutra bi se moglo dogoditi u Portugalu, a prekosutra u Španjolskoj. A ako se dogodi u Španjolskoj, dogoditi će se u eurozoni, jer cijela eurozona zajedno nema novca da spasi Španjolsku".

Da li se situacija smirila?

U Bruxellesu je došlo do blage panike. Samo tjedan dana nakon grčkog paketa članice eurozone i Međunarodni monetarni fond dogovorili su se o takozvanom "kišobranu spasa" u visini od 750 milijardi eura za ugrožene zemlje. Istovremeno, sve vlade obavezale su se na strogu štednju.

Situacija se nešto smirila i u listopadu šef kriznog fonda Klaus Regling dao je izjavu zbog koje se sigurno pokajao: „Krećemo od toga da se taj novac neće koristiti i da nijednoj članici eurozone neće biti potrebna pomoć".

Samo koji tjedan kasnije, u studenom, Irska je zatražila pomoć. I već se strahuje da neće biti dovoljno novca, pogotovo ako bude potreban i Portugalu i Španjolskoj. Usprkos tome na sastanku na vrhu sredinom prosinca predsednici država i vlada odbili su povećati sredstva u fondu za pomoć. Tako za kraj godine ostaje samo nada da se situacija na financijskim tržištima najzad smirila.