Objavljeno u Nacionalu br. 358, 2002-09-25

Autor: Mladen Pleše

Rat HDZ-a i SDP-a oko Bobetka

Propali pokušaji da se Bobetka nagovori na samoubojstvo

Više svjedoka je potvrdilo Nacionalu da je Janko Bobetko prvih dana bio izložen stalnim pritiscima da maksimalno zaoštri svoj stav prema Račanu i Vladi

Janko Bobetko,  "Ja sam odlučio: dođu li po mene, živ im u ruke ne idem. Iz moje me kuće mogu iznijeti samo mrtvog. Ne ranjenog. Mrtvog."Janko Bobetko, "Ja sam odlučio: dođu li po mene, živ im u ruke ne idem. Iz moje me kuće mogu iznijeti samo mrtvog. Ne ranjenog. Mrtvog."U subotu i nedjelju, 21. 22. rujna, više svjedoka koji su posljednjih dana posjetili Janka Bobetka ili s njim telefonski kontaktirali, potvrdilo je Nacionalu da je atmosfera u njegovu domu na Tuškancu prvih dana nakon objavljivanja haaške optužnice doista bila dramatična: supruga Magdalena, sin Ivan i jedan od unuka otvoreno su poticali i ohrabrivali generala Bobetka da počini samoubojstvo. Nacionalovi sugovornici ispričali su kako su supruga Magdalena i sin Ivan svako malo uvjeravali Janka Bobetka da se ne smije živ predati haaškim istražiteljima te da je mnogo časnije dignuti ruku na sebe nego se naći pred haaškim sucima. Nacionalovi izvori suglasni su da je obitelj uspjela uvjeriti generala Bobetka kako je to za njega jedini častan izlaz iz situacije u kojoj se našao.

Desničari i različiti stožeri već su počeli pripremati demonstracije kojima su htjeli zbaciti vlast, no nakon Račanova poteza preostalo im je samo da sa svojih skupova šalju podršku Vladi Magdalena Bobetko izjavila je za Večernji list da ni ona ne bi dopustila da ju netko ponižava i da se upravo zbog toga, ali tek nakon duljeg razmišljanja, suglasila s odlukom svog supruga da se ne preda živ haaškim istražiteljima. Janko Bobetko u intervjuu Globusu potvrdio je da je “sazvao svoju ženu, sinove i starije unuke da se ne bi iznenadili ako dođe do najgore varijante”. Bobetko im je rekao: “Ja sam odlučio: dođu li po mene, živ im u ruke ne idem. Iz moje me kuće mogu iznijeti samo mrtvog. Ne ranjenog. Mrtvog.” Bobetko je zaključio kako su mu supruga i sinovi dali potporu za tu odluku.

Nekolicina prijatelja i boljih poznavatelja stožernog generala Janka Bobetka, međutim, s nevjericom je posljednjih dana komentirala njegovu najavu da se neće živ predati istražiteljima Međunarodnog suda za ratne zločine. Tvrdili su da je teško povjerovati kako će general Bobetko, koji je preživio dva rata, stotine teških bitaka i brojne strahote i tragedije, potkraj života dignuti ruku na sebe. Uvjeravali su da takva odluka nije u skladu s njegovom prirodom borca koji se nikad nije predavao i koji je uvijek nalazio izlaz i iz najtežih situacija. Nagađali su kako su možda novinari zapravo pretjerano dramatizirali njegove izjave. U nedjelju, 22. rujna, njihove su sumnje potvrđene: dio onih koji su ovih dana posjetili generala Bobetka uvjeren je da su zapravo supruga Magdalena i sin Ivan kreatori Bobetkove ideje “neću živ u Haag”. Oni su, procjenjuje se, nagovorili Janka Bobetka da javno obznani kako će sebi prije oduzeti život nego otići u Haag. Tako su preko noći od generala Bobetka uspjeli napraviti mučenika, staviti Vladu pred zid, a istodobno političke napetosti u državi dovesti do usijanja. Kad se tako dramatičnoj atmosferi u obiteljskom domu dodaju i posredni pritisci desetaka političara, umirovljenih generala i suboraca, koji svakodnevno pohode generala Bobetka i pritom daju do znanja da od njega očekuju spremnost na žrtvovanje, odlučnost i čvrstinu, nije čudo što se ostarjeli general odlučio za najdramatičnije, ali i najspektakularnije rješenje.

Podršku za takvu odluku Bobetko je dobio od svoje obitelji, ali i od brojnih oporbenih političara, umirovljenih generala, suboraca i članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Doduše, oni javno i izravno ne potiču generala Bobetka na samoubojstvo, ali svima njima itekako bi odgovaralo da se Bobetko odluči na takav potez. Uvjereni su da bi taj njegov herojski čin inicirao raspad vladajuće koalicije. Brojni posjetitelji danima uvjeravaju generala Bobetka da je protiv njega skovana zavjera unutarnjih i vanjskih neprijatelja Hrvatske, da su na čelu te zavjere predsjednik Mesić i premijer Račan, da je on ključni čimbenik koji će preokrenuti političku situaciju u državi te da je pred njim nova povijesna misija u obrani tekovina Domovinskog rata i opstojnosti Hrvatske. I, dakako, da se od njega očekuje da bude na razini te odgovornosti. Do preokreta je, međutim, došlo u subotu, 21. rujna, kad je Vlada obznanila da će osporavati optužnicu protiv generala Bobetka. To je bio jasan znak da neće biti uhićenja pa su postale bespredmetne rasprave o njegovu samoubojstvu ako ga policija dođe uhititi.

Najdalje je u optužbama protiv Vlade otišao Bobetkov odvjetnik Bosiljko Mišetić, član nove stranke Ivića Pašalića Hrvatski blok. Mišetić je više puta ponovio Janku Bobetku da ne smije zaboraviti kako su Haaški sud i hrvatska Vlada za njih jednako opasni neprijatelji te da valja voditi jednako žestoku bitku na dva fronta.

S obzirom na sve što se posljednjih dana događalo u Bobetkovu stožeru, ali i među oporbenim strankama, posve je nedvojbeno da radikalna desnica, nacionalistički ekstremisti i oporbena desnica grozničavo pokušavaju iskoristiti optužnicu haaškog tužiteljstva protiv generala Janka Bobetka za politički prevrat. Najavljujući oružani otpor, pretvaranje Bobetkove vile u utvrdu i demonstracije, zazivaju kaos u kojem će moći srušiti vladajuću koaliciju i Račanovu vladu te smijeniti predsjednika Mesića. Logistička priprema za udar već je obavljena: posljednjih mjeseci, usporedo s padom potpore vladajućoj koaliciji, posebice SDP-u, naglo su porasle ambicije i apetiti radikalnih desničara i ekstremnih nacionalista. U slabosti Vlade oni su prepoznali trenutak za povratak na vlast. Ludovanje desničara na Thompsonovu koncertu u Splitu, opstrukcija suđenja za ratne zločine u Lori u Splitu, oslobađajuća presuda Hrastovu u Karlovcu za ubojstvo četrnaest zarobljenika na koranskom mostu u Karlovcu, puštanje na slobodu Tihomira Oreškovića i Stjepana Grandića na procesu gospićkoj skupini u Rijeci, pa čak i masovni protesti roditelja u Kaštelima protiv odluke da njihova djeca idu u razred s djevojčicom Elom koja je zaražena AIDS-om te segregacija romske djece u Međimurju imali su isti cilj: demonstrirati snagu desničara, stvoriti dojam da je riječ o velikom pokretu i zaplašiti javnost.

Zasad su, međutim, zahvaljujući lukavstvu i političkom taktiziranju premijera Račana i potpredsjednika Vlade Gorana Granića, desničarski pučisti izgubili prvu bitku: umjesto da Bobetkovim političkim suflerima i sponzorima prepuste skupljanje političkih poena u ratu protiv Haaškog suda, Vlada je odlučila sama početi raspravu s haaškim tužiteljstvom o utvrđivanju suglasnosti optužnice s hrvatskim ustavom i zakonima. Premijer Račan instinktivno je osjetio što mu se sprema pa je najprije zaustavio raspravu u Saboru o optužnici protiv general Bobetka. Time je spriječio eskalaciju javnih napada na Vladu. Nakon toga odlučio je preuzeti inicijativu u svoje ruke i tako spriječiti radikalnu desnicu da skuplja političke poene braneći generala Bobetka. Zbog toga je Račan najprije vratio optužnicu zbog formalnih propusta, potom je zbog vikenda odbio primiti ispravljenu adresu, čime je dobio puna tri dana, da bi na kraju najavio pokretanje spora s Haškim sudom. U međuvremenu je više puta razgovarao s generalom Bobetkom, čime je pokazao odlučnost u brizi za njegovu sigurnost i obranu. Tako su Račan i Vlada preduhitrili pozive na demonstracije, a sa skupova koji su održani, umjesto zahtjeva za ostavkama i smjenama, poslane su poruke potpore Vladi.

Da će ostarjeli Bobetko, zbog raznih političkih interesa, biti pod brojnim pritiscima, od obitelji i bivših suboraca do opozicijskih političkih stranaka i desnih ekstremista, pokazalo se od trenutka kad je obznanjeno da je protiv njega Haaški sud podigao optužnicu. Kad ga je u srijedu, 18. rujna, Goran Granić u 19 sati posjetio u njegovu domu, general Bobetko zatražio je od članova svoje obitelji da razgovara nasamo s potpredsjednikom Vlade. Bobetko i Granić proveli su gotovo dva sata zajedno dogovarajući se o strategiji nastupa i obrane. General Bobetko bio je vrlo kooperativan i susretljiv te se suglasio s prijedlogom Vlade da jedan od njegovih odvjetnika bude i Goran Mikuličić koji ima bogato iskustvo s Međunarodnim sudom u Haagu jer je ondje već godinama odvjetnik u predmetima Aleksovski te Čerkez i Kordić.

U četvrtak ujutro u 9 sati general Bobetko je u telefonskom razgovoru s premijerom Račanom potvrdio spremnost da prihvati ponudu Vlade da mu stavi na raspolaganje svu pravnu i drugu pomoć. Poslije toga posjetio ga je odvjetnik Goran Mikuličić. General Bobetko prihvatio je njegove savjete kako organizirati obranu. Istodobnog ga je uvjeravao kako nije istina da je uzeo za odvjetnika Dumančića kojega, kako je rekao, čak i ne poznaje.

No vrlo brzo došlo je do preokreta. Nakon što je Vlada iz proceduralnih razloga vratila optužnicu, Bobetkovi odvjetnici Petar Šale i Bosiljko Mišetić odmah su, osjećajući da će Vlada preuzeti vođenje pravne bitke s haaškim tužiteljstvom, pokrenuli lavinu optužbi protiv premijera Račana. Tako je Šale izjavio da je to samo “Račanov trik”, dok je Mišetić ustvrdio da je posrijedi “samo jeftino kupovanje vremena” te da je Goran Granić obmanjivao javnost tvrdeći da ne zna ništa o optužnici. Već je tada postalo jasno da će oporba, umirovljeni generali i ekstremni desničari pokušati iskoristiti haašku optužnicu za obračun s vladajućom koalicijom i Vladom. U petak u 17.15 stigla je potvrda tih sumnji: u Vladu je došla faks-poruka Janka Bobetka da otkazuje punomoć Goranu Mikuličiću. Petar Šale objasnio je da “Bobetko ne želi odvjetnika kojeg mu je nametnula Vlada”.

No i prije napada odvjetnika Mišetića i Šale na Račanovu vladu raskid suradnje Bobetka i Vlade najavili su, među ostalima, i Andrija Hebrang izjavom kako je Vlada kriva što je u Haagu podignuta optužnica protiv Bobetka, pukovnik Čondić prijetnjama da će kuću generala Bobetka pretvoriti u utvrdu, Miroslav Tuđman tvrdnjom da Vlada nojevski gura glavu u pijesak.

U međuvremenu sve se više razbuktava borba među raznim političkim grupacijama branitelja koja će od njih predvoditi pokret otpora protiv Vlade i Haaga. Svaka grupacija želi staviti što više političkih poena na svoj konto pa će ta bitka, kako vrijeme bude odmicalo, biti sve nesmiljenija. To se potvrdilo već na prvom sastanku umirovljenih generala u hotelu “Panorama” u Zagrebu u subotu, 21. rujna. Premda su se okupili kako bi osudili Vladu, dogodilo se ono što nitko nije očekivao: umirovljeni generali, kojima je Račan izbio sve adute iz ruku, morali su javno podržati Vladu. Time je bitno otupljena oštrica njihovih javnih nastupa, a postavlja se i pitanje svrsishodnosti tih okupljanja u okolnostima kad Vlada prednjači u naporima da oslobodi generala Bobetka haaške optužnice. Besmisleno je i kontraproduktivno sastajati se i podržavati Vladu. Istodobno s nadmetanjem tko će u javnosti zastupati interese generala Bobetka, vodi se i pojedinačna borba za buduće funkcije u Vladi. Mnogi slučaj Bobetko žele iskoristiti kao političku promociju kandidature za dužnost ministra obrane, policije i šefove tajnih službi.

Umirovljeni general Slobodan Praljak žestoko je napao HDZ tvrdeći da je upravo ta stranka najodgovornija za situaciju u kojoj Haaški sud može, kad god se sjeti, posegnuti za nekim časnikom i herojem Domovinskog rata te da ona nema pravo govoriti u ime generala Janka Bobetka i ostalih branitelja. Kako je Andrija Hebrang bio na tom sastanku u svojstvu izaslanika HDZ-a, a svojedobno je bio član najužeg vodstva te stranke i ministar obrane, našao se teško pogođenim takvim optužbama. Svađa između Hebranga i Praljka otkrila je nastojanja HDZ-a da se operacija oslobađanja generala Bobetka vodi pod njegovim političkim pokroviteljstvom. Takvo je stajalište pokušao nametnuti i umirovljeni general Krešimir Ćosić koji je također član Predsjedništva HDZ-a. Tomu se, međutim, žestoko opire skupina generala i branitelja okupljenih oko generala Đure Dečaka, predsjednika Udruge veterana Domovinskog rata. Generali Miljenko Crnjac i Mladen Kruljac te Tomislav Merčep žele da njihova Udruga veterana ima inicijativu u zaštiti branitelja. Problem je što to želi i Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata Mirka Čondića. Iznenađujuću agilnost pokazala je i zagrebačka organizacija branitelja koju predvodi brigadir Miodrag Demo, koji uživa potporu generala Ante Kotromanovića i Damira Krstičevića. Sve te skupine imaju isti cilj: političkim pritiscima natjerati Sabor i Vladu da po hitnom postupku izmijene Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. Davorin Domazet Lošo upozorio je da je izmjena Zakona nužna jer će, dopusti li se da Haag nastavi optuživati hrvatske generale, ispasti da je Hrvatska glavni krivac za rat pa će desetljećima nositi na leđima tu tešku negativnu hipoteku. Domazet smatra da se svakako mora spriječiti ponavljanje situacije nakon II. svjetskog rata kad je na Hrvatsku pala anatema ustaštva. Upravo zbog toga on se založio za okupljanje svih političkih stranaka pa je predložio da se na sastanak u Saboru pozovu ne samo oporbene stranke nego i SDP i HNS. Tomu se, naravno, protive ostale grupacije, posebice Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata. U ponedjeljak, 23. rujna, svi su s nestrpljenjem očekivali što će odlučiti general Janko Bobetko i njegovi savjetnici. Očekuje se da će oni odrediti okvire unutar kojih će se nastaviti borba protiv Vlade i Haaškog suda.

Upravo zbog toga u ponedjeljak, 23. rujna, umirovljeni generali i dio oporbenih političara koji su se sastali u hotelu “Panorama” u Zagrebu odlučili su da se neko vrijeme ne sastaju jer ispada da stalno podržavaju Vladu. Ivić Pašalić predložio je da se čeka što će Račan učiniti te da se tek onda reagira. Zanimljivo je da je najglasniji u optužbama protiv Vlade upravo Pašalić, koji je tjerao zastupnike da dignu ruku za Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom u Saboru.

Vezane vijesti

Bobetkova posveta Tuđmanu

Bobetkova posveta Tuđmanu

K njigu “Sve moje bitke” Janko Bobetko poklonio je i Franji Tuđmanu. Posveta je datirana sa 11. listopadom 1996. a u njoj preko čitave… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika