11.04.2011. / 17:49
Istočnoeuropski filmaši prkose diktaturi tržišta
Filmski festival "goEast" koji se od srijede održava u Wiesbadenu, smatra se "sineastičkim kaleidoskopom srednje i istočne Europe". Festival se ove godine održava po jedanaesti put, a završava u utorak (12.04).
Marija ŠkaričićDvadeset godina nakon pada Željezne zavjese, istočnooeuropski redatelji snimaju bez cenzure u glavi. "Problem cenzure iz bivših socijalističkih zemalja, koju su uzrokovale njihove diktature zamijenio je drugi problem - problem tržišta", opisuje filmski kritičar Hans-Joachim Schlegel drastično stanje koje danas vlada u svijetu filma bivših socijalističkih zemalja.
Ponovno mlade naučiti što je kino
Kao tipičan primjer sučeljavanja originalnog umjetničkog rukopisa i potreba tržišta direktorica Festivala Gaby Babić navela je aktualnu filmsku produkciju u Bugarskoj u kojoj gotovo da više i nema kina. "Tamo se sada pokušava skroz mladoj generaciji ponovno približiti kino kao medij", kaže ona. S time povezana konvencionalizacija je čista borba za preživljavanje, ocijenila je direktorica goEast festivala. "Odande ne dolaze dosadni filmovi", istakla je ona, "čak su im i komedije šarmantne."
Kao lajtmotiv filmova ovog Festivala provlači se tema migracije sa svim njezinim licima. Uz to, primjećuje se naginjanje privatnim i individualnim pričama. "Mnogo se toga vrti oko promjena tradicionalnih uloga, neuspjeha obiteljskih modela, te propalih veza", upućuje Babić.
Upravo time bavi se i ovogodišnji hrvatski predstavnik, film Majka asfalta redatelja Dalibora Matanića. Kako se navodi u službenom programu Festivala, Matanićev film je kronika poslijeratne generacije uhvaćene između nesigurnih materijalnih uvjeta i osjećaja nepripadnosti (emocionalne i svake druge), te kritički promatra konzumerizam i uskogrudni svijet srednjeg sloja. Bespoštedno grebući po ukrasnoj fasadi, redatelj izvalči na svjetlo dana osamljenost, tradicionalnu podjelu uloga, neprilagodljive odnose i emocionalnu frigidnost.
Kako spasiti umjetnički film
Publici je predstavljeno 127 filmova iz 30 zemalja. Na Festivalu su se okupili različiti autori i filmovi najrazličitijih koprodukcija. Jedna je autorica Talijanka bosanskih korijena, jedan je film koprodukcija između Srbije, Slovenije i SAD-a, drugi između Češke, Francuske i Velike Britanije, treći između Rumunjske, Francuske i Mađarske... Svim filmašima na Festivalu je zajedničko da, unatoč komercijalnim zahtjevima tržišta, imaju i umjetničke ambicije. "Naša vrlo bogata filmska povijest završila je 1989. Odjednom si smio sve reći, a to se na kraju pokazalo kao problem", priča poljski redatelj Igor Chojna: "Kako bi autori izbjegli cenzuru, priče su morali pričati neizravno. Tako je nastao poseban stil. Nakon što je okončana diktatura, svi su pokušavali snimati filmove kao u Americi. No budžeti su bili mali a rezultati grozni". Tek nakon osnivanja Poljskog filmskog instituta 2005. i uloženih ogromnih poticajnih sredstava, umjetnički su filmovi u Poljskoj ponovno postali mogući.
Vezane vijesti
Festival hrvatskog animiranog filma u kinu "Europa"
Treće izdanje Festivala hrvatskog animiranog filma, presjek godišnjeg stvaralaštva hrvatske animacije, počinje večeras u zagrebačkom kinu "Europa", a… Više
- Film Angeline Jolie ipak gledan i u Srbiji
- "Bambi" i "Kad jaganjci utihnu" u američkoj filmskoj baštini
- Žižek: 'Sjedinjene države Europe'
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu