(Ilustracija)Vlada je usvojila izmjene Zakona o prostornom uređenju i građenju i zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, a da je iznimno šturo objasnila što se mijenja i kakvi će se učinci donijeti. Većina spornih odredbi protiv koje se digla i struka i o kojima je Nacional prvi pisao u članku "Apartmanizacija bez granica: HDZ-ov zakon za betonizaciju obale" se i dalje nalazi u zakonima i poslana je u saborsku proceduru. O njima na predstavljanju zakona niti riječi nisu rekli niti premijerka Jadranka Kosor niti resorni ministar Branko Bačić.

"Izmjenama zakona o prostornom uređenju i gradnji na još učinkovitiji i bolji način ćemo urediti državu, riješiti se suvišne procedure, ali i nastaviti borbu protiv korupcije. Legalizacijom ćemo riješiti traume 150 tisuća obitelji" rekla je premijerka Kosor.

Olakšana prenamjena

Ministar Bačić je zakon predstavio samo kao ubrzanje procedure za donošenje prostornih planova, te izdavanju dozvola. "Ubrzat ćemo proceduru i do 40 posto, a zadržat ćemo kvalitetnu zaštitu prostora" rekao je ministar Bačić. Kod legalizacije je pak istakao da će se pomoći poljoprivrednicima u legalizaciji kako bi mogli koristiti fondove Europske unije.

Izmjene zakona zaista donose značajno ubrzanje procedure, ali uz to u izmjenama zakona o gradnji i dalje je ostavljena dozvola etažiranja apartmana i vila u turističkim zonama. U finalnoj verziji Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva samo je dodalo da se etažiranjem ne može prenamijeniti namjena objekta iz turističke u stambenu. Međutim, za olakšanu prenamjenu se brinu drugi novi članci zakona, pa kao što smo i pisali, sada više ne treba za prenamjenu proći kompliciranu proceduru izdavanja nove lokacijske dozvole, uvjeta o građenju, uporabne dozvole. Dovoljno je samo jedno rješenje da apartmani postanu stambeni prostor ili provesti bilo koju drugu prenamjenu, ako je u skladu s prostornim planom. Objašnjenje tome može li se onda u turističkim zonama obaviti prenamjena u stambenu ili ne, nismo uspjeli dobiti iz ministarstva.

Dodatno smanjena udaljenost od obale

O spornim odredbama na predstavljanju zakona niti riječi nisu rekli niti premijerka Jadranka Kosor niti resorni ministar Branko Bačić - Photo: Grgo Jelavić/PIXSELL (arhiva)Ostavljene su i odredbe o dvostruko većoj gradnji za poljoprivredne i ugostiteljske objekte u obalnom području. Iako je to također bilo sporno u izmjenama, kao i smanjenje udaljenosti na kojoj se može graditi ministarstvo je još dodatno smanjilo udaljenost. Sada se na otocima može graditi i na 50 metara od obale.

Jedino od čega je nakon bune lokalne uprave, ministarstvo odustalo u finalnoj verziji zakona je odredba po kojoj ne treba platiti komunalni i vodni doprinos da bi se dobila dozvola za građenje. Ali ako se dozvola ne izda u roku 15 dana, onda investitor ne mora platiti doprinose.

Međutim, dok je lokalna uprava na tome dobila, zato se odustalo i od odredbe da investitor treba infrastrukturu koju napravi o svom trošku bez naknade predati lokalnoj upravi. Uz to, nova olakšica za investitore je i da im država i lokalna uprava mora prodati čak do 50 posto zemljišta koje im je potrebno za gradnju. Dosad se direktno, bez natječaja, moralo prodati ako gradsko zemljište ne čini više od 20 posto ukupne parcele koje treba investitoru. Suprotnu odredbu, kada investitor mora prodati 20 posto zemljišta ako je ono potrebno za komunalnu infrastrukturu i ceste, ministarstvo nije mjenjalo. Sve ostale odredbe o kojima smo pisali su ostale iste.

Dodatna naknada

Ministar Bačić nije puno promijenio niti u zakonu o legalizaciji objekata u odnosu na ono što se ranije objavilo. Ali je i u tom zakonu skratio crtu od obale na kojoj se može legalizirati. Umjesto prvotno predloženih 100 metara, sada će se moći legalizirati objekti 70 metara od obale - ako služe samo za stanovanje. Legalizirati se neće moći objekti sagrađeni poslije 30. studenog 2009. godine, a zahtjevi će se moći podnositi samo do 31. prosinca 2012. godine. Hoće li se nakon tog dana krenuti u rušenje nelegalnih objekata ili provoditi bilo koje druge sankcije, ministar nije spomenuo, niti piše u zakonu. Također, neće se moći legalizirati objekti na koridorima, park šumama, zemljištu društvene namjene i slično. Ministarstvo nije niti odustalo od ideje da se uz komunalni i vodni doprinos, pri legalizaciji plati i posebna naknada. Uredba koja će odrediti njenu visinu još nije donesena iako je najavljeno da će ići paralelno sa zakonom. Zna se da će Vlada uzimati 75 posto te naknade, a lokalna uprava će dobivati 25 posto. Izvori iz Vlade nakon sjednice kažu da bi ona iznosila od 25 do 35 posto komunalnog doprinosa. Iako se upozoravalo da će dodatna naknada umanjiti broj onih koji žele legalizirati, Bačić je ostao pri toj odluci naglasivši "da ne mogu jeftinije proći nelegalni graditelji od legalnih". Odobrena je obročna otplata. Nije bilo spomena o ranije najavljenim kreditnim linijama za pokrivanje troškova legalizacije.

Nisu poslušali struku

Zanimljivo je da je ministar Bačić zato rekao da je postigao oko oba zakona visok stupanj konsenzusa s građevinarima, arhitektima, urbanistima i lokalnom upravom.

Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruge arhitekata Hrvatske kaže da još nije vidio konačne izmjene zakona koje je Vlada usvojila, ali da je svjestan da previše izmjena nema unatoč upozorenjima struke.

"Zakon o legalizaciji je katastrofa jer se ne radi nikakva razlika između onih koji su radili sukladno prostornim planovima i onih koji nisu. Uz to, nisu za legalizaciju razrađeni kriteriji o tome kako se ta zgrada uklapa u prostor" kaže Hrabak.

Ističe i da se zakon o građenju trebao još dorađivati, ali da ministarstvo nije poslušalo sugestije. Oko oba zakona trebale bi se voditi žestoke rasprave u Saboru i pitanje je hoće li na kraju biti usvojeni u predloženom obliku.