Većina hrvatskih banaka u vlasništvu je talijanskih ili austrijskih banakaNa konferenciji Euromoney održanoj u Beču sudionici su se pozabavili aktualnim stanjem u bankarskom sektoru u Europi, ali i izazovima s kojima se suočava eurozona. Predstavljena je i Studija bankarskog sektora srednje i istočne Europe koju je izradio Odjel za strateške analize UniCredita.

U Studiji se ističe kako bankovni sektor srednje i istočne Europe ima potencijala za ostvarenje rasta poslovnih prihoda i profitabilnosti.

"Budući gospodarski rast će vjerojatno biti strukturalno niži u prosjeku, dok će razlike među regijama biti veće nego prije", istaknuo Gianni Franco Papa, direktor za SIE u UniCreditu. "SIE bi i dalje trebala biti regija s dva lica - veće ekonomije će vjerojatno nastaviti rasti gotovo maksimalnom brzinom, dok bi ostali mogli platiti danak svojim strukturalnim slabostima i velikoj razini ovisnosti o rezultatima na periferiji Europe".

UniCreditovi istraživači i dalje vide značajan potencijal za ostvarivanje rasta u srednjem roku, zahvaljujući sve većoj razini produktivnosti u regiji i smanjenju razlika u razinama prihoda, što se odražava i u njihovim prognozama srednjoročnog rasta BDP-a, uz prosjek veći od 4% za regiju SIE.

Struktura financiranja u regiji trebala bi postati uravnoteženija

Tijekom protekle godine kreditna aktivnost u regiji SIE nastavila je rasti, iako nešto sporije nego u 2010. Rast je dodatno usporen u drugoj polovici godine uslijed nastavka nestabilnosti na financijskim tržištima i brzog pogoršavanja uvjeta financiranja. Rast kreditiranja ostvaren je zahvaljujući sektoru poduzeća, koji je profitirao od cikličkog oporavka gospodarstva u 2010. i prvoj polovici 2011.

"Početkom prošle godine, nakon oporavka likvidnosti i sve većih znakova da je borba za depozite (vidljivo u 2010.) počela negativno utjecati na profitabilnost banaka, smanjena je fokusiranost na depozite, uz određeno ponovno povećanje uloge financiranja uz pomoć kreditnog zaduživanja", rekao je Fabio Mucci, voditelj strateškog planiranja za SIE i Poljsku u UniCreditu. "Međutim, u drugoj polovici 2011. banke su opet promijenile smjer, jer je likvidnost znatno smanjena uslijed krize u eurozoni, a borba za depozite ponovo je postala izražena". Smanjenje likvidnosti donekle je bilo posljedica slabijeg priljeva sredstava iz inozemstva, a stanje je u nekim slučajevima bilo dodatno pogoršano restriktivnijim politikama središnjih banaka, u pokušajima da zaustave slabljenje domaćih valuta.

Unatoč očitom pogoršanju uvjeta financiranja tijekom druge polovice godine i pritisaka na strani prihoda, rezultati bankovnog sektora su poboljšani u nizu parametara. Posebno je značajno da je kvaliteta kredita općenito stabilizirana zahvaljujući oporavku kreditiranja i poboljšanju makroekonomskih uvjeta.

"Prosječni udio loših kredita u regiji nije povećan od kraja 2010. godine te se procjenjuje da je dosegnuo 14% na kraju prošle godine," kaže Mucci. "U većini zemalja SIE udio loših kredita dosegnuo je vrhunac ili je stabiliziran do sredine 2011. Poboljšanja u kvaliteti imovine također su jasno vidljiva u smanjenju troškova rizika, što se pokazalo pozitivnim za profitabilnost banaka i u 2010. i u prvoj polovici 2011."

Razine rezervacija smanjene su u svim zemljama osim Kazahstana, a najviše u baltičkim zemljama, Rusiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Ukrajini. Uslijed toga, prosječan udjel rezervacija u ukupnim kreditima banaka gotovo je prepolovljen u 2011. u odnosu na 2010.

Papa je istaknuo kako su gospodarstva Rumunjske, Srbije, Hrvatske i Bugarske najranjivija u trenutku kada zapadnoeuropske banke pokušavaju povećati svoju kapitalizaciju i smanjiti broj podružnica.

Balkanske zemlje u tom bi slučaju najviše izgubile, no to ne bi smanjilo broj kredita. Naime, UniCredit procjenjuje da će količina kredita rasti za otprilike 6 posto u ovoj godini.

U narednom bi se razdoblju rast kreditiranja trebao usporiti u usporedbi s pretkriznim razdobljem, ali i dalje biti lagano iznad 10 posto. Očekuje se da će u novonastalim uvjetima također prevladavati uravnoteženija struktura financiranja, naročito u zemljama s velikim manjkom sredstava za financiranje.

Utjecaj smanjivanja ovisnosti banaka u eurozoni o eksternim izvorima financiranja na regiju SIE je pod kontrolom

Težina trenutne krize u Eurozoni potaknula je strahove da bi potrebe za kapitalom i pritisci u financiranju s kojima se suočavaju zapadnoeuropske banke mogli povećati pritisak na razduživanje banaka u Srednjoj i istočnoj Europi. Zapadnoeuropske financijske institucije su najznačajniji vlasnici banaka u SIE. Od 2,5 bilijuna eura imovine banaka u regiji 46% je pod kontrolom stranih vlasnika. Višestruke veze u kapitalu između SIE i zapadnoeuropskih banaka regiju čine izloženom posrednim efektima trenutne krize u Eurozoni. Neki bankovni sektori u SIE godinama su se snažno oslanjali na vanjsko financiranje, uglavnom od strane matičnih banaka, tako da strane obveze danas čine znatan dio njihove imovine.

Prema analitičarima UniCredita, kratkoročni rizik za SIE koji proizlazi iz odgovora zapadnoeuropskih banaka na zahtjeve udruženja europskih banaka (EBA) za potrebnim povećanjem razine kapitaliziranosti i dalje je ograničen. Ovo se očekivanje temelji na informacijama iz pojedinih banaka o tome kako planiraju postići omjer temeljnog kapitala (CT1) od 9% do kraja lipnja 2012. Ekonomisti ne isključuju mogućnost da bi nepovoljniji makroekonomski uvjeti i stalni regulatorni pritisci neke od zapadnoeuropskih banaka u srednjem roku mogli prisiliti na uvođenje uravnoteženijih, samodostatnih poslovnih modela u svojim podružnicama u SIE.

UniCredit zadržava vodeću poziciju u regiji SIE i potvrđuje svoju usmjerenost na regiju

"U svjetlu nedavnih događaja u globalnom gospodarstvu i europskom bankovnom sektoru, značaj regije SIE za rast i profitabilnost međunarodnih banaka postao je još očitiji", kaže Gianni Franco Papa, čelnik odjela za SIE u UniCreditu. „Regija je imala znatan doprinos u prihodima međunarodnih bankovnih grupa u 2011. te će ostati glavni pokretač njihova rasta, jer se očekuje da će rezultati u regiji i dalje biti bolji od rezultata na domaćim tržištima".

Iako će diverzifikacija u geografskom pozicioniranju i dalje biti ključ strategije međunarodnih banaka, kroz godinu će biti prisutno određeno preoblikovanje poslovne strategije, s jasnijim fokusom na određena tržišta. Očito je da su nedavni događaji potaknuli prodaju operacija u regiji od strane manjih igrača koji imaju poteškoća na svojim domaćim tržištima.