Porsche boxster spyderPrvi sin Ferrya Porschea je rođen 1935. u Stuttgartu i dobio je ime po svom djedu i kreatoru Bube, Ferdinandu. Makar je još kao dječak provodio mnogo vremena u konstrukcijskom odjelu gdje su radili njegov djed i otac, umjesto motora, ovjesa i mjenjača se "Butzi" više zanimao za oblik i umjetnost. Kako je kasnije objavio, zapravo mu je bila namijenjena uloga nasljednika obiteljske tradicije na čelu tvrtke, ali je on "radije htio nešto stvoriti vlastitim rukama" (Manager Magazin, 12. 2005.).

Obitelj ga je tako poslala na alternativnu, Waldorfsku školu s koje je krenuo na Visoku školu za oblikovanje u Ulmu. Školovanje nije dugo trajalo - već nakon dva semestra je napustio visoku školu i počeo raditi u Porscheovom studiju za stil koje je tada, 1957. vodio Erwin Komenda. Pet godina kasnije je postao direktor odjela za dizajn Porschea - i već prvi automobil koji je zamislio postao je legenda na četiri kotača.

"Ne dirajte ništa!"

Na automobilskom sajmu u Frankfurtu 1963. se novi model još zvao 901. No, tradicija francuskog Peugeota jest da ima nulu u sredini svoje oznake (prvi u tom nizu, Peugeot 201 je stvoren još 1929.), tako da je novi Porsche brzo promijenio ime u 911 - i ime i oblik tog Porschea su od onda postala legenda. Jer kupci tvrdoglavo traže "neun-elver" - kako će "pravi" njemački vozači Porschea zvati svoj auto, a Porsche je pametno shvatio da lekciju da ne treba baš ništa bitno dirati u temeljnom izgledu svog najuspješnijeg modela koji je stvorio još Ferdinand Alexander. Modeli 924, 928 ili 944 su se redom pokazali kao neuspjesi, sigurno i zato jer se Porsche u njima dosjetio počiniti još jedno "svetogrđe": staviti drugačiji motor, i to naprijed.

Ali "F.A." (to je bio nadimak Ferdinanda Alexandra u tvrtki) u to doba više nije vodio operativne poslove u obiteljskom poduzeću. Bio je doduše član Nadzornog odbora, ali je početkom sedamdesetih, nakon sukoba dva ogranka obitelji Porsche-Piëch, osnovao vlastitu tvrtku - Porsche Design. On je želio oblikovati i druge predmete osim automobila pa su i njegove kreacije ručnih satova, pribora za pisanje, naočala, ali i industrijskih i uređaja za kućanstvo također pobrale brojne dizajnerske nagrade i priznanja. Upravo zbog tih kreacija je tek 1999. završio svoje školovanje - odlukom predsjednika Austrije da mu dodijeli titulu profesora.

Ferdinand Alexander je često mijenjao boravište između Njemačke i Austrije gdje je, u Salzburgu, i preminuo ovoga četvrtka (5.4.) u krugu obitelji. Još od odlaska iz Stuttgarta je radije živio povučeno u svom domu u Zellu am See u Austriji. Za sobom je ostavio suprugu Brigittu i tri sina, Ferdinanda Olivera, Kaija Alexandera i Marka Philippa.