Željko Ogresta Prošlog tjedna Ministarstvo kulture je s tri mjeseca zakašnjenja donijelo godišnju odluku o tome koje će filmske projekte sufinancirati. Prvi put Ministarstvo kulture odlučilo je promijeniti pravila igre te se umjesto pet ili šest filmova godišnje, kao do sada, odlučilo na sufinanciranje 10 filmova. To, međutim, ne znači da će filmovi, kao dosad, dobivati između 3,5 i 4,2 milijuna kuna. Ukupna svota novca koja se dodjeljuje iznosi 26 milijuna kuna, što znači da bi svaki film trebao dobiti 2,6 milijuna kuna.

Prema ideji Ministarstva, produkcijski savjetnik Albert Kapović trebao bi podijeliti 26 milijuna kuna prema veličini filmskog projekta, ali se pretpostavlja da bi u prvoj godini svaki od filmova dobio jednak dio iz ukupnog iznosa. Za većinu od desetorice autora filmova koji su prošli na natječaju Ministarstva kulture povećanje broja filmova je odličan potez, ali je smanjenje svote dočekano s nešto manje oduševljenja jer će sada morati tražiti dodatne načine financiranja, dodatne sponzore uz štednju. Tom odlukom počinje novo razdoblje u hrvatskom filmu.

“Početak snimanja mog filma ‘Žena bez tijela’ ovisi o sredstvima koja ću dobiti od Ministarstva kulture. Ako svi mi redatelji dobijemo jednako, 2,6 milijuna kuna, onda bez financijske pomoći iz međunarodnih filmskih fondova ne mogu početi snimanje”, iskreno priznaje redatelj Vinko Brešan čiji je film nastao prema istoimenoj drami Mate Matišića. “Taj film bi bio kombinacija mojih filmova ‘Kako je počeo rat na mom otoku’ i ‘Svjedoci’. Priča filma vrti se oko bolesnog mladog čovjeka koji nudi brak starijoj prostitutki da bi nakon njegove smrti njoj ostala njegova vojna mirovina. Tu dolazi do zbrke, osobito zato što taj mladić čuva jednu tajnu. Ta prostitutka, ujedno, snima porniće u Beogradu. Većina filma se odvija u Hrvatskoj a jednim dijelom i u Beogradu”, opisuje Brešan radnju filma i priznaje kako sada mora krenuti u potragu za novcem. “Dijelom smo pripremili zahtjev za dobivanje sredstava od Euroimagesa, najpoznatijeg filmskog fonda EU, i drugih fondova. Taj zahtjev je nepotpun ako ne znam koliko novca ću dobiti od matičnog Ministarstva kulture. Meni je potrebno pismo namjere Ministarstva da bih se s njime javio fondovima jer je 350 tisuća eura ozbiljna svota. Da se svakom redatelju dijeli 4,2 milijuna kuna, kao nekada, ja bih mogao odmah početi sa snimanjem, odnosno početkom studenoga. Moram tražiti srpskog koproducenta, ako ni zbog čega drugog, onda zbog lokacije snimanja. Ako je scenarij dobar i projekt u redu, onda će i Srbija, Francuska, Austrija ili Njemačka pomoći snimanje filma, ali to neće napraviti bez osnovnih sredstava iz Hrvatske”, kaže Brešan koji još ne zna tko će sve glumiti u njegovu filmu.

Zanimljivo, Mate Matišić je autor scenarija još jednog filma koji je odobren na natječaju Ministarstva, a to je “Ničiji sin” redatelja Antuna Arsena Ostojića. “Ministarstvo kulture ima tendenciju da reže svoje subvencije, a cijena proizvodnje filma je veća. To je, s jedne strane, opasnost za hrvatske filmaše jer mi nemamo jaku suradnju s inozemnim fondovima kao autori iz Bosne, ali, s druge strane, to će potaknuti naše filmaše da se okrenu oko sebe i vide gdje su mogući izvori sredstava tako da se ne ovisi samo o Ministarstvu i HTV-u. Ujedno, to će redatelje natjerati na štednju, ali ne na štetu kvalitete. Odluka da se financira deset, a ne kao dosad pet ili šest projekata, hrabra je jer se nadam da će kvantiteta uroditi kvalitetom”, tvrdi Ostojić koji je upućen u način na koji se dobiva novac iz inozemnih fondova. “Borba za fondovski novac traje godinu dana, da bi se na kraju taj novac dobio, a ja na to računam. Dakle, ako netko želi početi sa snimanjem do kraja ove godine, onda ne računa na sredstva inozemnih fondova jer ih je fizički nemoguće dobiti, osim ako rad na tome nije počeo davno prije. Postoje fondovi i natječaji u inozemstvu, ali neki od njih daju maksimalno 10 tisuća eura, što nije neki novac za film kojem treba 600 ili 700 tisuća eura. Proračun mog filma bit će između šest i sedam milijuna kuna”, kaže Ostojić a njegov film je suvremena priča o branitelju, invalidu u kolicima, čiji je otac poznati politički zatvorenik koji se namjerava politički aktivirati. “To je obiteljska drama koja ima socijalnu i suvremenu društvenu pozadinu. Riječ je o relativno komornoj drami gdje su glumci iznimno važni. Još se ne zna tko će glumiti."

Međutim, ima i onih, kao što su Dejan Aćimović i Tomislav Žaja, koji smatraju da Ministarstvo kulture ne smije dijeliti svima jednak iznos novca nego ga treba podijeliti prema veličini projekta. Aćimović je na natječaju prošao s filmom “Moram spavat’, anđele”. “Mislim da Ministarstvo neće novac raspoređivati na taj način. Svi filmovi nisu jednako zahtjevni produkcijski, niti imaju iste visine proračuna. Vjerujem u ispravnu prosudbu profesionalaca u produkciji kao što je Albert Kapović, tako da tu ne bi trebalo biti problema. Ministarstvo je među ostalim potpisalo konvenciju o suradnji s Hrvatskom televizijom, tako da će u proizvodnji većine filmova sudjelovati i HTV”, kaže Aćimović čiji će film stajati nešto više od 10 milijuna kuna. Budući da Aćimović film priprema već pet godina, a prošle godine nije prošao na natječaju te gotovo da nije ni očekivao novac Ministarstva kulture, on je već našao koprodukcijske partnere i sponzore za svoj film, ljubavnu priču iz 70-ih godina viđenu očima devetogodišnjeg dječaka. On je hiperaktivno dijete koje živi u provincijskom gradu s roditeljima čiji se brak raspada te očevim roditeljima, pri čemu očeva majka ne voli ni njega, kao što joj se nikada nije sviđao brak njegova sina. Dječak ostaje s majkom koja se nakon nekog vremena razboli te on mora nanovo uspostaviti odnos s ocem. “Dosad imam potvrđeno sudjelovanje bosansko-hercegovačke nacionalne filmske fondacije, BiH televizije i golemu podršku Grada Bjelovara gdje ću snimati najveći dio filma. I na ovom filmu koproducent mi je Croatia film. Sa sudjelovanjem Ministarstva kulture i Hrvatske televizije mislim da bi prva klapa trebala pasti kada je i predviđena”, kaže Aćimović koji će sljedećeg mjeseca početi snimati film.

Žaja očekuje da će dobiti oko tri milijuna kuna za film “Duh babe Ilonke”, jedini dječji film među deset odabranih. Proračun filma procjenjuje na oko pet milijuna, a ostatak novca će namaknuti kroz domaće i međunarodne koprodukcije - glavni producent bit će Boris Dmitrović i kuća Formula film, a u koprodukciji će sudjelovati i producentska kuća Gral film kojoj je Tomislav Žaja direktor i osnivač. Osnova filma je, govori on, priča o osmogodišnjoj Romkinji koja sa svojom obitelji živi u Zagrebu prosječnim gradskim životom, ali joj je baka gatara. Zbog toga je vršnjaci nazivaju vješticom i izbjegavaju druženje s njom, a jedini joj je prijatelj sin pogrebnika. Kada baka umre, za njezinu obitelj sve krene naopako: majka, ekonomistica, ostane bez posla, a otac ne uspijeva ostvariti želju da postane vodoinstalater. U nemogućnosti da plate račune, majka se odluči preuzeti bakin posao - koji je oduvijek prezirala i o kojem ne zna ništa. Dolaze joj bakine mušterije, iz policijskih dosjea preko prijatelja doznaje detalje o njihovim životima, ali ostaje pitanje dana kada će postati jasno da im govori gluposti. Tu se pojavljuje bakin duh koji spašava situaciju i film završava višestrukim hepiendom. “Početak snimanja je u planu za svibanj iduće godine, o glumcima je prerano govoriti, ali bih za ulogu male Manuše angažirao Romkinju, i to naturščika”, govori Tomislav Žaja. O odluci Ministarstva da sufinancira tako mnogo filmova misli sve najbolje, osim ako nije riječ o obmani - što će se tek vidjeti: “To je odličan potez za domaću kinematografiju, ali pitanje je hoće li se odabrani filmovi financirati samo novcem od ove godine - za koji znamo da ga nema mnogo - ili će se financirati i novcem od iduće. Nadam se da neće ispasti kako će Ministarstvo ove godine financirati 10 filmova, a iduće niti jedan. Tako bi se došlo na situaciju kao i dosad: sufinanciranje pet filmova godišnje. A ako uzmemo u obzir da je ovo natječaj za 2006., a sada je već sredina rujna, upitno je hoće li itko početi sa snimanjem ove godine. Tako da je svima jasno da je jedna godina, barem za cjelovečernje filmove, prohujala s vihorom i lako se može dogoditi da sljedeći natječaj bude raspisan tek 2008.”

Redatelj Vicko Ruić misli da će do kraja ove godine početi snimati film “Kradljivac uspomena”. Riječ je o suvremenom političkom trileru kojim se Ruić odmiče od art filmova kakvi su bili njegova prva dva “Nausikaja” i “Serafin - svjetioničarev sin”. “Kradljivac uspomena” je suvremeni politički triler koji se događa od 1991. do 2000. na području od Zagreba preko Pariza do Moskve. “Scenaristi filma smo ja i Dino Milinović koji je objavio roman ‘Kradljivac uspomena’ i na osnovi njega napisali smo potpuno novi scenarij. Osnovni motiv filma je potraga gdje jedan čovjek traži drugog i preko te potrage pronalazi sebe”, kaže Ruić koji se već priprema za pronalaženje inozemnih koproducenata. “Scenarij je gotov a kako će se film snimati u Parizu i Moskvi, već sam razgovarao s ljudima koji će biti koproducenti i koji će nam pomoći. Proračun filma je 7,3 milijuna kuna i iako je to, uvjetno rečeno, skup film, moji su financijski planovi uvijek realni”, smatra Ruić koji najavljuje početak snimanja neposredno prije ili poslije Nove godine u Parizu jer mu treba Pariz u novogodišnjoj groznici.

Mlade redatelje Zvonimira Jurića i Gorana Devića tek čeka potraga za potrebnim novcem. Njih dvojica su redatelji i scenaristi filma “Crnci” i kažu kako nemaju nikakvo konkretno mišljenje o ovogodišnjoj odluci Ministarstva kulture da novac dodijeli za deset, umjesto dosadašnjih pet ili šest hrvatskih filmova. “Je li ta odluka dobra ili loša pokazat će budućnost”, vele mladi redatelji. Radnja njihova filma odvija se u Slavoniji 1991. i prati odred hrvatskih vojnika koji u močvarama Kopačkog rita odlaze izvlačiti tijela svojih poginulih suboraca. Glavne uloge u “Crncima” tumačit će Ivo Gregurević, Bojan Navojec, Franjo Dijak, Leon Lučev, Rakan Rushaidat, Krešo Mikić, Stjepan Pete i Emir Hadžihafizbegović. “Kada je o proračunu filma riječ, pokušat ćemo naći strane koproducente iz regije, ali i Europe, što je vrlo teško”, najavio je Zvonimir Jurić.

Natječaj Ministarstva kulture prošla su i četiri iskusna redatelja, Zrinko Ogresta, Lordan Zafranović, Tomislav Radić i Zoran Tadić, koji kao da uopće nisu opterećeni novcem koji moraju pronaći za snimanje filmova. “Ja sam redatelj koji ne zna razmišljati o novcu u trenutku kada krene u proces stvaranja filma. To, gotovo u cijelosti, prepuštam svom producentu Ivanu Maloči. Riječ je o vodećem hrvatskom producentu, osim toga i o osobi koja nastoji stvoriti najbolje uvjete za nastanak svojih filmova. Siguran sam da će tako biti i ovaj put”, kaže Ogresta čiji se film “Razdanjivanje” temelji na drami Lade Kaštelan “Prije sna” s kojom Ogresta zajedno piše scenarij. Kaže kako je riječ je o “intimističkom filmu koji problematizira bračne i izvanbračne odnose, koji nastoji proniknuti u kod koji tolikim ovdašnjim parovima priječi da budu sretni. Što je to što ljude ostavlja zacementiranim u zajednici i onda kada je ta zajednica odavno mrtva? Mislim da je riječ o problemu koji je osobito naglašen u našoj sredini, koja je, upravo takva kakva jest, i bitno izvorište tog problema”. Jednako kao što ne razmišlja o novcu, Ogresta ne razmišlja ni o glumačkoj podjeli, osobito stoga što će film početi snimati u lipnju iduće godine. Lordan Zafranović rekao je da je njegov film “Caruso” nježna i nostalgična komedija s pokojom suzom, smještena u Splitu 30-ih godina prošlog stoljeća. Scenarij je napisao književnik Borislav Vujčić, “a dušu ću mu pokušati utisnuti na ulicama i trgovima Splita grada i moje mladosti”, ističe Zafranović koji očekuje “veliku pomoć našega grada, jer je to tipično splitski film rađen za najšire mase koji će razgaliti publiku na svim obalama koje dotiče Sredozemno more”. Tomislav Radić režirat će film “Kroz noć do jutra” i tvrdi da mu nije poznato s koliko bi novca, barem otprilike, mogli biti sufinancirani filmovi čiji su scenariji odobreni te da je prerano razmišljati o novcu potrebnom za film dok se to ne sazna. “Koliko znam, Ministarstvo tek sada pristupa procjenjivanju financijske konstrukcije za svaki odobreni projekt, a znam da je određen i posebni savjetnik na tom poslu. Zato smatram da je rano praviti planove, dok još nitko od nas ne zna koliko će novca imati.” Njegov novi film zamišljen je kao omnibus kojem Radić kaže: “Osnovna priča scenarija ‘Kroz noć do jutra’ prati zgode i nezgode ljudi koji, svaki zbog svojih razloga, te iste noći ne mogu zaspati. Pratimo njihovo putovanje kroz dugu besanu noć i kroz to razaznajemo njihove živote, njihovo postojanje prije i poslije usamljenosti u mraku.” Kako uloge još nisu do kraja podijeljene, o tome za sada ne želi govoriti. Za svoj film “Drvo života” redatelj Zoran Tadić kaže kako je riječ o melodrami s elementima fantastike. Budući da, kako kaže, još ne zna kada će i koliko novca od Ministarstva kulture dobiti za svoj novi film, teško mu je procijeniti kada će početi sa snimanjem. “Nadam se da će se to dogoditi najkasnije na proljeće, no kad bi situacija s Ministarstvom bila urgentno riješena, pokušao bih početi vrlo brzo, prije one snažne, debele zime.” “Drvo života” snimat će se, dodaje, na lokacijama u Hrvatskoj, te u Berlinu, što će, priznaje Tadić, operativno malo zakomplicirati rad na filmu. On pozdravlja odluku da se ove godine novčano pomogne deset, naspram dosadašnjih pet ili šest filmova, jer, veli, što više filmova uđe u taj krug, veća je šansa da će ih više biti snimljeno i možda ispasti dobro. “To je naravno načelna računica, pa se ja zaista nadam da će se takva logika i u praksi pokazati točnom”, zaključio je Tadić.

Izabranih 10 od 66 pristiglih

NAZIV FILMA REDATELJ ŽENA BEZ TIJELA Vinko Brešan

RAZDANJIVANJE Zrinko Ogresta

DRVO ŽIVOTA Zoran Tadić

KROZ NOĆ DO JUTRA Tomislav Radić

NIČIJI SIN Arsen Anton Ostojić

KRADLJIVAC USPOMENA Vicko Ruić

MORAM SPAVAT', ANĐELE Dejan Aćimović

CRNCI Zvonimir Jurić i Goran Dević

CARUSO Lordan Zafranović

DUH BABE ILONKE Tomislav Žaja>email to:Tanja Simic