Sam protiv udruga Kad su se 27. rujna sastali predstavnici 57 braniteljskih organizacija i osnovali Forum udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba, prvi put u posljednjih 15 godina pojavila se alternativa postojećim braniteljskim udrugama, koje su odreda bliske HDZ-u. Iako njihovi vodeći članovi, dokazani junaci u obrani od velikosrpske agresije 1991.-95., ovih dana ističu da Forum nema političke ambicije, njegov osnutak izazov je aktualnom vodstvu Hvidre, pa čak i vladi Ive Sanadera. Zagrebačko okupljanje branitelja nije specifično samo zato što su se prvi put bivši ratnici otvoreno suprotstavili Ministarstvu branitelja i vodstvu Hvidre, nego i stoga što su glavni logističari Miodrag Demo i Miro Laco, dužnosnici u SDP-ovu Poglavarstvu grada Zagreba. Demo i Laco vrlo su ugledni među braniteljima i, koliko god obojica tvrde da osnivanje Foruma nema veze s politikom, žestoka reakcija ministarstva Jadranke Kosor pokazuje da u HDZ-u nisu skloni povjerovati njihovim riječima. Pritom je manje važan podatak da Demo nije član ni jedne stranke, a Laco se prije nekoliko godina angažirao u kampanji Demokratskog centra, ali je sada apolitičan. Važnije je da među veteranima slove kao nekorumpirani članovi koji su posljednjih pet-šest godina pomogli mnogim braniteljima u rješavanju egzistencijalnih problema. Za razliku od njih, šefa Hvidre Josipa Đakića optužuju da je glavni krivac što Sanaderov kabinet nije poboljšao položaj sudionika Domovinskog rata.

Riječ je o tome da su mnoge veteranske udruge nezadovoljne politikom Hvidre, kojoj je predsjednik Josip Đakić, HDZ-ov saborski zastupnik. Njegovi protivnici ističu da braniteljske udruge moraju ostati depolitizirane, umjesto da ih vodi dužnosnik bilo koje stranke. Osim toga, u predizbornoj kampanji 2003. današnja vlast obećala je braniteljima i ratnim stradalnicima brojne beneficije, a većina članova Foruma udruga iz Domovinskog rata smatra da ta obećanja nisu ispunjena. Posebno su nezadovoljni sporim ustrojem Fonda za branitelje, jer je posve nepoznato koliko će dionica pripasti stradalnicima i braniteljima, a još oštrije kritike doživljava najava da je Hrvatsku branilo gotovo pola milijuna osoba. Forum je u velikoj mjeri osnovan zahvaljujući potpori Miodraga Deme, načelnika zagrebačkog Odjela za branitelje. Smatraju ga herojem Domovinskog rata, u kojem je prošao sva ratišta. Potječe iz okolice Zadra, a u vrijeme prvih višestranačkih izbora radio je u Italiji u okolici Riminija. U kolovozu 1990. počela je balvan-revolucija, pobunjeni Srbi blokirali su prometnice i formirali vlast na područjima gdje su bili u većini. Demo je ostavio posao i otišao u Rakitje, gdje je osnovana specijalna policijska jedinica za posebne namjene, čiji su pripadnici sudjelovali u prvim oružanim sukobima sa Srbima.

Prošao je sva bojišta, a u jesen 1995. teško je ranjen. Nekoliko se godina liječio i vjerojatno bi ostao nepoznat da Milan Bandić nije odlučio uspostaviti bliske odnose s braniteljima, koji su potkraj 2000. bili žestoki protivnici vlade Ivice Račana. Mnogi veterani sudjelovali su u demonstracijama protiv SDP-a, i Bandić je u Zagrebu smirivao situaciju. Angažirao je Mirka Ljubičića Švepsa, umirovljenog pukovnika, koji je predložio da se uspostave odnosi s Demom. Miodrag Demo je pristao i, prisjećajući se tih dana, prošlog petka ispričao da je tijekom pregovora Bandiću nedvosmisleno dao na znanje da neće ući u SDP ili neku drugu stranku. Uskoro je otvoren ured i počela je suradnja sa zagrebačkim veteranima, kojih ima oko 65.000. Braniteljski odjel u prizemlju zagrebačkog Poglavarstva specifičan je i po tome jer, za razliku od većine drugih institucija, portiri uopće ne kontroliraju goste. “Želimo da se ljudi osjećaju dobrodošli, a ne kao u Ministarstvu branitelja, gdje vas pretresu i ostave čekati dva sata. Ovamo dolaze ljudi s problemima i treba ih mirno saslušati”, smatra jedan od djelatnika iz Odjela za branitelje. Izgleda da je takva umirujuća sredina uspjela smiriti i Demu. Prije nekoliko godina bio je radikal koji se protivio bilo kakvom suživotu sa Srbima. Sada ističe da se borio kako bi svaki hrvatski građanin bio slobodan bez obzira na nacionalnost. Naravno da su u središtu njegovih interesa nekadašnji branitelji, a kao uspjeh svog odjela navodi prekvalifikaciju 1500 veterana, kao i nalaženje posla i stanova za njih nekoliko stotina. U razgovoru ponavlja da je samo pomogao članovima Foruma da se organiziraju, ali osobno nije zainteresiran za funkcije. To je dokazao prije nekoliko godina, kad je odustao od natjecanja za predsjednika zagrebačke Hvidre, iako je u trenutku odstupa imao podršku 90 posto delegata. Politikom se neće baviti i kaže da nema izgleda za bilo kakav izborni angažman.

Ali Demo predstavlja onaj dio branitelja koji smatraju da HDZ i Sanader nisu ispunili predizborna obećanja iz 2003. Oni žele depolitizaciju Hvidre i odstup Josipa Đakića, koji se ponaša kao dužnosnik vladajuće stranke, a ne čelnik vojnih invalida. “Političari žele imati vlast nad braniteljima, a to ne možemo prihvatiti. Nigdje u svijetu šef veterana nije u stranci, dok je kod nas Đakić u HDZ-u i takvo stanje je neprihvatljivo. Branitelji moraju biti korektivni faktor u društvu, dok ovako gubimo utjecaj koji zaslužujemo. Ili još veći paradoks, a to je da je na čelu Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja Marija Dujić, tajnica luke Bebića koja je u ratu bila članica Narodne zaštite. Uz toliko pravih boraca nas predstavlja tajnica koja je bila u Narodnoj zaštiti u Zagrebu, gdje i nije bilo pravog rata”, ogorčen je Demo. Prema njegovim riječima ne radi se o puču nego o načinu pomaganja zagrebačkim veteranima. Postoji bojazan da će mnogi od 4500, koliko ih radi u Gradskom holdingu, otići na burzu za nezaposlene, kad počne privatizacija najvećeg poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba. Još veće nezadovoljstvo izaziva najava o gotovo pola milijuna osoba koje su sudjelovale u ratu i trebaju dobiti dionice Fonda za branitelje. “Branitelja nije bilo više od 200.000, a ovo je manipulacija. Zašto Ministarstvo i Jadranka Kosor nikad nisu objavili popis branitelja pa neka se vidi tko je sve na listi. Popis se proglašava državnom tajnom, a predan je Erste Investu, što znači da stranci i netko drugi u kompjutoru imaju sva imena branitelja.”

Miodrag Demo pretvara se u simbol otpora, ma koliko tvrdio suprotno. HDZ-u sigurno nije ugodno slušati dok govori kako nema razlike između Jadranke Kosor i Ivice Pančića. Sada je neosporno da Demo predstavlja veliku većinu nekadašnjih branitelja koji žive u Zagrebu. Potvrđuju to i vodeći predstavnici veteranskih udruga, koji su u većini slučajeva u rat otišli početkom 1991. i kao zapovjednici u specijalnim i gardijskim postrojbama prošli sva ratišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Renato Šelj, dopredsjednik zagrebačke Hvidre i bivši pripadnik I. gardijske brigade “Tigrovi”, smatra da je Forum logistička potpora braniteljskim udrugama koje više nemaju nikakvu brigu državnih institucija. Osjeća se povrijeđen kad za organiziranje raznih manifestacija mora moliti novac, a još lošiji odnosi vladaju s čelništvom Hvidre. Još 2000. Ministarstvo obrane izbacilo je Hvidru iz sustava financiranja i otad ovise o pomoći lokalnih vlasti. Takvo stanje rezultiralo je osnutkom Foruma u glavnom gradu i u tome ni jedna stranka nema utjecaj. Zbog toga ih je jako iritirala optužba kojom ih Ministarstvo branitelja optužuje za politikanstvo i dodaju kako upravo to ministarstvo ne poštuje bivše borce. Dokaz je i tamošnja Koordinacija udruga u čijim su se zakladama udomili Đuro Dečak, Tomislav Merčep, Ivan Milas i drugi političari. Dio razloga za sukob unutar Hvidre može se naći i u podatku da je Vlada pri izradi Zakona o braniteljima odbacila svih 40 amandmana koje su podnijeli predstavnici vojnih invalida iz Zagreba. Kako je predsjednik Hvidre Josip Đakić ujedno i zastupnik HDZ-a, optužbe idu na njegov račun. “Nismo ni za jednu stranku, zapravo smo protiv svih političara jer svi oni pokušavaju iskoristiti braniteljske udruge. Uostalom, ako se Ministarstvu branitelja ne sviđa to što radimo, zašto oni nisu pokrenuli akciju kakva je naša“, rezolutan je Petar Papac. On je još 1990. stupio u specijalnu policiju, a poslije je kao satnik bio zapovjednik Raketno-topničke bitnice I. gardijskog zdruga. Spada među branitelje koji tvrde da se “Bandić i Sanader svakodnevno čuju, dok oni smetaju i jednima i drugima”. Koliko je besmislena državna politika, potvrđuje i način bodovanja za Braniteljski fond. “Moja supruga radila je na Tuškancu i dobila tri boda, a ja sam u isto vrijeme ratovao sa Zdrugom na Dinari i isto tako dobio tri boda”, objašnjava Papac.

Mladena Jašarevića, predsjednika zagrebačkih branitelja Vukovara, povrijedila je podjela 8500 spomen-plaketa. Vukovar je branilo 1600 boraca, a sada su istu zahvalnicu dobili 100-postotni invalidi kao on, ali i političari koji nisu sudjelovali u obrani poput Vladimira Šeksa, Petra Čobankovića, Mladena Bajića ili generala Josipa Lucića. “Nitko ne može reći da rušim HDZ jer sam član te stranke od 20. siječnja 1990., ali samo bolesni mozgovi poput onih u Ministarstvu branitelja mogu izjaviti da spomenik poginulima na Mirogoju treba sagraditi radi predizborne kampanje”, kaže Jašarević. Koliko god pokušavaju zadržati distancu prema strankama, pokretači Foruma udruga iz Domovinskog rata otvorili su predizbornu kampanju za glasove nekoliko stotina tisuća branitelja. U vladi su uvjereni kako iza svega stoji SDP, a sve se radi preko Miodraga Deme i Mire Lace. Veterani odbijaju takve optužbe, ali žestina kojom napadaju izvršnu vlast pokazuje da se nalaze na suprotnoj strani. Čak ako i ubuduće ostanu na distanci od političkog života, njihovi potezi mogu imati reperkusije na iduće parlamentarne izbore. Zato se može očekivati da će u proračunu za 2007. vladajuća stranka pokušati neutralizirati nezadovoljstvo branitelja i osigurati im znatne materijalne beneficije. OKVIR Od Pakraca i Plitvica do Banje Luke Miodrag Demo sudjelovao je u okršajima u Pakracu i na Plitvicama, a već 15. svibnja 1991. imenovan je zapovjednikom satnije u II. gardijskoj brigadi, koja je osnovana u Sisku. Iduće dvije godine prošao je bojišta na Baniji, u Lici, sudjelovao u operaciji Maslenica, a potkraj 1993. Gojko Šušak postavio ga je za zapovjednika bojne u Prvom hrvatskom gardijskom zdrugu, najelitnijoj postrojbi HV-a. Zdrug je obavljao najteže akcije u oslobađanju Kupresa, Glamoča, Bosanskog Grahova, Knina, a njegovi pripadnici prvi su stigli pred Banju Luku. Ondje, 12 kilometara od Banje Luke, u jesen 1995., Demo je teško ranjen, a poginula su četvorica njegovih suboraca. Rat je završio u činu brigadira i nosilac je najviših odlikovanja.

email to:Robert Bajrusi