"Hrvatskoj tek predstoje teške reforme koje zahtijevaju više vremena", zaključila je Haelena Schweiger, glavna ekonomistica za Hrvatsku Europske banke za obnovu i razvoj. Objasnila je da je Hrvatska od 1989. do 1994. godine vrlo aktivno provodila reforme, ali zato što su u pitanju bile «lakše» koje su dovršene. Usprkos tome, Hrvatska je prema mnogim pokazateljima ipak vodeća zemlja u Jugoistočno0j Europi. U usporedbi s primjerice Bugarskom i Rumunjskom, u Hrvatskoj još uvijek ima mjesta napretku u stopi rasta BDP-a, privlačenju izravnih stranih investicija ili razini državnih subvencija. Ocjenjujući tranzicijske promjene u pojedinim sektorima, u EBRD-u su najvišu ocjenu dali reformama koje je Hrvatska provela u privatizaciji manjih tvrtki, trgovinskom sustavu te bankovnoj reformi. Iako je određen napredak ostvaren i u bankovnom sektoru, upozorila je Schweiger, uočljivo je da su u Hrvatskoj kreditna sredstva dostupnija stanovništvu nego poduzećima, posebice malim i srednjim poduzetnicima. Kao područja na kojima u EBRD-u očekuju daljni napredak Hrvatske u postizanju pune tržišne ekonomije Schweiger je izdvojila privatizaciju velikih državnih tvrtki, poboljšanje stanja zaštite tržišnog natjecanja i kompetitivnosti unutar tržišta, kao i nastavak restrukturiranja. Voditeljica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlotte Ruhe naglasila je kako EBRD prati stanje u hrvatskoj industriji željeza te brodogradnji.