U Hrvatskoj 285.133 ili petina kućanstva ima primanja koja ih svrstavaju ispod praga siromaštva, što je 1744 kune mjesečno za samačko kućanstvo i 3662 kune mjesečno za 4-članu obitelj, piše Slobodna Dalmacija. Najveća stopa siromaštva je kod samačkih kućanstava i to osobito onih starijih od 65 godina - 43,8 posto, a zatim slijede samohrani roditelji sa stopom od 32,9 posto.

Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, stopa rizika od siromaštva bez dohotka u naturi iznosi 19,3 posto i nešto je povoljnija od preklanjskih 19,9 posto, što znači da se broj siromašnih kućanstava u godinu dana smanjio za njih 8865.
No lanjska stopa i dalje premašuje onu iz 2004. od 18,8 posto kućanstava koja su tada raspolagala sredstvima koja su ih svrstavala u kategoriju siromašnih.
Stopa rizika od siromaštva nešto je povoljnija kada se novčanim pribroje naturalna primanja i iznosi 16,3 posto dok je godinu ranije bila 17,5 posto.

Državni zavod za statistiku je izračunao da je granica siromaštva bez dohotka u naturi za samačka kućanstva godišnje 20.926 kuna, a mjesečno 1744 kune, a s primanjima u naturi ta se granica podiže na 22.196 kuna godišnje ili 1850 kuna mjesečno. Ispod praga siromaštva živi četveročlana obitelj koja je lani imala 43.944 kune bez naturalnih dohodaka, što je mjesečno 3662 kune.
Četveročlane obitelji koje godišnje s naturalnim primanjima imaju 46.611 i manje kuna ili 3884 kune mjesečno, ulaze u kategoriju onih koji žive ispod praga rizika od siromaštva.

Iz Državnog zavoda za statistiku ističu da je prag rizika od siromaštva definiran relativno i temelji se na distribuciji dohotka tako da su osobe koje žive ispod praga rizika od siromaštva u nepovoljnijem položaju od ostalih, ali ne žive nužno u neimaštini.

Poznato je da su hrvatske regije neravnomjerno razvijene, a stanovništvu za iste poslove prima različite plaće, ovisno u kojem dijelu Hrvatske živi. Dobar pokazatelj financijske moći građana Hrvatske bila je kupovina dionica T-HT-a.

U Virovitičko-podravskoj županiji najmanji interes za dionice

Ukupno u svih pet slavonskih županija, kako piše Glas Slavonije, 43.477 osoba postale su vlasnici dionica Hrvatskih telekomunikacija tijekom javne ponude za povlaštenu kupnju dionica te tvrtke. U tu svrhu Slavonci i Baranjci su uplatili ukupno 656,675.442 kuna. Iako se na prvi pogled čini da je ta brojka uistinu velika, tek usporedba s ostalim hrvatskim regijama pokazuje da su se Zagrepčani, Dalmatinci i Primorci iskazali znatno više u kupovini dionica.

U cijeloj je Hrvatskoj čak 356 tisuća građana kupilo dionice T-HT-a po povlaštenoj cijeni, odnosno osam posto od ukupnog broja stanovnika. Slavonci su debelo ispod tog državnog prosjeka - dionice je u Osječko-baranjskoj županiji kupilo 6,25 posto stanovnika, 4,45 u Vukovarsko-srijemskoj, 4,22 posto u Požeško-slavonskoj, 4.171 građanin u Brodsko-posavskoj i samo 2,84 posto u Virovitičko-podravskoj županiji. S druge strane u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dionice je kupilo 11,2 posto stanovnika.

Prema običaju, najviše dioničara dolazi iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije, gdje ukupno živi 1,1 milijun stanovnika, među kojima je sada 141 tisuća dioničara T-HT-a. Tu je gotovo svaki osmi stanovnik postao dioničar. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija iz koje dolazi 42 tisuće građana koji su trgovali, odnosno gotovo svaki deseti. Na trećem mjestu je Primorsko-goranska županija (22,7 tisuća), a potom slijedi Osječko-baranjska županija u kojoj je 20 tisuća kupaca, odnosno svaki 16. stanovnik je investirao u dionice. Zanimanje za ovim vrijednosnim papirom pokazalo je 9,1 tisuća stanovnika Vukovarsko-srijemske, 7,3 tisuće Brodsko-posavske, 3,6 Požeško-slavonske i 2,6 tisuća stanovnika Virovitičko-podravske.

Najmanje građana kupilo je dionice u Ličko-senjskoj županiji, koja ima i najmanje stanovnika. Tamo se za ulaganje na burzi zainteresiralo tek 1.868 građana, odnosno svaki 28. No, interes u odnosu na broj stanovnika ipak je najmanji u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je tek svaki 35. stanovnik odlučio kupiti dionice.