EKONOMSKI STRUČNJAK Damir Kuštrak odluku Vlade da se umjesto antirecesijskim mjerama bavi promjenama mirovinskog sustava smatra skandaloznomProšlotjedna odluka Hrvatske vlade da odbije većinu antirecesijskih mjera koje je predložilo Ekonomsko vijeće izazvala je razočaranje među hrvatskim gospodarstvenicima. Naime, Hrvatska udruga poslodavaca već mjesecima od Vlade traži hitan rebalans proračuna, smanjenje državne potrošnje i zaduživanja na domaćem tržištu, te osnivanje fonda za pomoć gospodarstvu. Vlada je te zahtjeve odbila, a čini se kako ih ne misli ispuniti prije svibnja, kad se održavaju lokalni izbori. Poslodavci traže pomoć odmah i tvrde da bi njezino odgađanje do svibnja moglo uzrokovati propast hrvatskog gospodarstva. Predvodnik borbe poslodavaca za državnu pomoć je Damir Kuštrak, čelnik Hrvatske udruge poslodavaca i jedan od cjenjenijih domaćih ekonomskih eksperata. Naime, Kuštrak je jedan od rijetkih ljudi u Hrvatskoj koji je u svojoj karijeri obnašao rukovodeće pozicije u velikim hrvatskim kompanijama, kao što su Agrokor i Medika, ali i sudjelovao u stvaranju fiskalne politike, kao zamjenik ministra financija u vladi Ivice Račana. Upravo zbog tog iskustva Vlada bi njegova upozorenja o teškom stanju u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo trebala shvatiti ozbiljnije nego što je to dosad činila.

NACIONAL: Prošlog tjedna Vlada je samo djelomično prihvatila antirecesijske mjere koje joj je predložilo Ekonomsko vijeće. Jeste li razočarani takvim postupcima Vlade?
- Osobno sam razočaran trenutačnim stanjem, a mislim da su i svi poslodavci razočarani, no, i dalje vjerujem kako ima nade. HUP je priču oko krize pokrenuo još 23. listopada, kad smo iznijeli inicijalne prijedloge o mogućim mjerama za pomoć gospodarstvu. Otad je prošlo gotovo četiri mjeseca, a ne vidimo nikakve rezultate. U tom periodu smo intenzivno surađivali s Vladom, i direktno i kroz Gospodarsko socijalno vijeće, održali smo stotine sastanaka, predložili brojne mjere, kao i ljude koji će sudjelovati u radu Ekonomskog vijeća. Na kraju je predstavljen paket mjera koji je izradio Ekonomski institut, a mislim da danas nikome nije jasno jesu li na kraju te mjere prihvaćene ili odbijene.

NACIONAL: Ipak umjesto antirecesijskih mjera premijer Ivo Sanader je na posljednjem sastanku Ekonomskog vijeća najavio mogućnost promjene mirovinskog sustava. Kako ocjenjujete tu inicijativu?
- Takve najave premijera po mom su mišljenju skandal bez presedana. Ne razumijem što se željelo postići otvaranjem rasprave o promjeni mirovinskog sustava u ovom trenutku i na način na koji je to učinjeno. Naravno, o toj se problematici može i treba razgovarati, ali svima koji su imalo upućeni u problem jasno je kako je problem u prvom, a ne u drugom stupu, te mi je zbog toga teško shvatiti koji je motiv premijerove izjave.

NACIONAL: Mnogi smatraju kako nakon posljednjih događaja Ekonomsko vijeće više nema smisla. Hoće li poslodavci i dalje sudjelovati u njegovu radu?
- Ekonomsko vijeće stvoreno je s namjerom da predlaže određene antirecesijske mjere. Njihova provedba ovisi o Vladi, ona je stvar političke odluke. Političke odluke donosi Vlada, a ona se dosad nije pokazala sposobnom to učiniti. Dok mi čekamo da Vlada napokon donese potrebnu odluku, kriza iz dana u dan postaje jača.

NACIONAL: Koje bi odluke konkretno Vlada trebala donijeti?
- Prije nekoliko dana je objavljena statistika Hrvatskog zavoda za zapošljevanje po kojoj je u posljednja dva mjeseca 35 tisuća ljudi u Hrvatskoj ostalo bez posla. Posebno zabrinjava što je većina ljudi ostala bez posla u prerađivačkoj industriji, dakle onom dijelu društva koji doista nešto stvara. Tu su najviše pogođeni izvoznici, ali ne samo oni. U takvoj situaciji jasno je da su nam hitno potrebne kratkoročne mjere. Najvažnija takva mjera bila bi da se država makne s financijskog tržišta, kako bi barem nešto novca ostalo za kreditiranje gospodarstva.

DAMIR KUŠTRAK (četvrti slijeva) u društvu ministra gospodarstva rada i poduzetništva Damira Polančeca te premijera Ive Sanadera na 4. kongresu malih i srednjih poduzetnikaNACIONAL: Znači li to da ne vjerujete ministru financija Ivanu Šukeru koji je najavio kako će se država u budućnosti zaduživati u inozemstvu?
- Da bi se država zadužila u inozemstvu, prvo mora poslati jasnu poruku stranim kreditorima da država planira smanjiti ukupnu javnu potrošnju i da će provesti mjere koje će ovdašnjem gospodarstvu pomoći da i u budućnosti stvara dodanu vrijednost. Upravo su to mjere koje osiguravaju uspješan povrat kredita u budućnosti, a ulagači danas prvenstveno traže visoki stupanj sigurnosti. Nažalost, Hrvatska šalje oprečne poruke. Naime, prema našim informacijama u zadnja četiri mjeseca potrošeno je milijardu i dvjesto milijuna eura deviznih rezervi. Velika većina tih sredstava potrošena je za potrebe države.

NACIONAL: Postoje li danas u Hrvatskoj uopće kompanije koje mogu pronaći kreditore u inozemstvu?
- Problem financiranja nije svima isti. Kompanije koje su u domaćem vlasništvu u težoj su poziciji i ne uspijevaju pronaći financiranje u inozemstvu. One zasad uspijevaju održavati jednaku razinu duga, ali pitanje koliko će dugo biti sposobne za to. Što se tiče onih kompanija koje su u stranom vlasništvu, njima je nešto lakše jer će se za njih brinuti njihovi strani vlasnici koji ipak imaju lakši pristup kapitalu. Dakle, tu se ne radi o naročito velikom novcu, ali je važno da ga tvrtke dobiju što prije. Naime, hrvatsko gospodarstvo koncipirano je tako da svaki sekotr ima tek nekoliko većih tvrtki. Dovoljno je da jedna od tih jakih tvrtki zapadne u probleme i cijeli će je sektor slijediti. Što se tiče malog poduzetništva, njima je pomoć trebala doći putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali planirana dokapitalizacija te banke već sada kasni i moguće je da poduzetnici novac neće dobiti do početka ožujka koji je ključan mjesec za pokretanje poslovnih procesa.

NACIONAL: Kojim je tvrtkama u Hrvatskoj pomoć trenutačno najpotrebnija?
- U domaćem gospodarstvu trenutačno postoje tri sektora kojima se treba ozbiljno pozabaviti. Prvo je graditeljstvo, jer se radi o sektoru koji se posljednjih godina značajno razvijao, koji zapošljava mnogo ljudi i na koji je vezana industrija građevnog materijala, koja je u Hrvatskoj dosta jaka. Ne smije se dopustiti da tako važanh sektor stane, a upravo se to događa, jer je nekretninsko tržište u Hrvatskoj praktički blokirano. Drugi važan sektor je poljoprivreda, zato što u tom sektoru postoji golem potencijal. Kroz razvoj domaće poljoprivrede mogao bi se u vrlo kratkom roku smanjiti uvoz. Treći sektor su izvoznici koji imaju velike probleme zbog pada potražnje na stranim tržištima. Vlada hitno treba odlučiti hoće li pomagati tim tvrtkama i s kojim ciljem. Po meni jedini ispravni cilj je očuvanje radnih mjesta jer na taj način tvrtke zadržavaju potencijal i nakon što recesija završi ponovno će u kratkom roku vratiti poslovanje na nekadašnju razinu.

NACIONAL: Već prije nekoliko mjeseci zatražili ste osnivanje interventnog fonda za pomoć gospodarstvu. Je li se Vlada očitovala o tom vašem prijedlogu?
- Osnivanje takvog fonda smo već odavno predložili, ali zasad nismo dobili jasan i konkretan odgovor. U međuvremnu su to napravile brojne zemlje oko nas, pa i Slovenija. Sve države u Europi interveniraju na mnogo različitih načina kako bi spriječile pad gospodarske aktivnosti. Mi ne radimo ništa i zaostajemo za drugima, a to nikako nije dobro. Postoji vrlo realna mogućnost da mnoge hrvatske kompanije neće moći refinancirati svoje dugove. U takvoj situaciji državni jamstveni fond bi tim tvrtkama pomogao, te zauzvrat preuzeo adekvatni vlasnički udjel i upravljačke ovlasti u kompaniji. Na taj bi način država zaštitila svoje ulaganje, a u budućnosti, kad recesija završi, država bi prodajom svog udjela mogla čak i zaraditi. Naravno, tu se nameće pitanje po kojim bi se kriterijima dodjeljivala pomoć. Mi smo željeli da se kriteriji i prioriteti odrede unaprijed. Na taj način dodjela pomoći gospodarstvu bila bi transparentna i ne bi ovisila o političkoj arbitraži. Bez jasnih kriterija upravo će se to i dogoditi.

NACIONAL: Država novac za takav fond ne može naći bez rebalansa proračuna, a Vlada tvrdi kako je kvalitetan rebalans u ovom trenutku nemoguć.
- Rebalans proračuna moguće je napraviti već danas. Ja se slažem s tim da Vlada ne može točno predvidjeti dubinu krize, ali nama je trebalo tri mjeseca da ona uopće prizna njezino postojanje. Bilo je slučajeva kad se u Hrvatskoj rebalans radio dva puta u godini i to je posve normalno. U kompanijama se budžeti gotovo mogu mijenjati iz dana u dan, pa ne vidim zašto država više puta ne bi mogla napraviti rebalans svog proračuna. Već danas je potpuno jasno da se prihodovna strana proračuna ni izbliza neće ostvariti, te je stoga potrebno izvršiti prilagodbe. Što prije se to učini, prije će situacija krenuti nabolje.
NACIONAL: Podržavate li ideju potpredsjednika Vlade Damira Polančeca o povećavanju PDV-a?
Povećanje PDV-a koje je najavio Polančec ne bi bilo ništa strašno da je on pri tome rekao i kako će proporcionalno povećanju PDV-a država smanjiti direktne poreze. Ali on to nije rekao, pa mi nije jasno kakav je smisao takve mjere.

NACIONAL: S obzirom na to da Hrvatska ima najveće poreze u regiji, hoćete li tražiti njihovo smanjivanje?
- Mi o smanjenju poreza govorimo već godinama. Ni u godinama jake ekonomske konjunkture to se nije dogodilo, pa je iluzorno očekivati kako bi se to moglo dogoditi danas. Mi to ni ne tražimo, jer smo ocijenili kako je smanjenje poreza u kratkom roku nemoguće učiniti. S druge strane, očekujemo smanjenje nekih izvanporeznih davanja, koja su značajno opterećenje za naše poslovanje. Ostanu li opterećenja za gospodarstvo ista, imat ćemo ozbiljnih problema s konkurentnošću naših proizvoda u inozemstvu.

NACIONAL: Zazivate konkurentnost, ali s druge strane ona je značajno ugrožena jakim tečajem kune.
- To je istina, ali mi smatramo kako je u ovom trenutku važno da Hrvatska narodna banka nastavi provoditi politiku stabilnog tečaja kune. Tečaj će ove godine svakako oscilirati više nego proteklih godina, ali ako će te oscilacije iznositi nekoliko postotaka oko toga ne bi trebalo raditi nikakvu dramu. Najvažnije će biti da država ne koristi devizne rezerve za financiranje vlastite potrošnje.

NACIONAL: Hoće li HUP podržati Vladu ako odluči zatražiti pomoć MMF-a?
- U ovom su trenutku sve društvene skupine u Hrvatskoj spremne na promjenu. Poslodavci, sindikati, umirovljenici i svi ostali pripadnici našeg društva svjesni su kako nešto moramo promijeniti, ali nažalost mjere još čekamo. Dakle, potrebna nam je promjena, jer ovako više ne možemo. Hoće li to učiniti Vlada, MMF ili netko treći manje je važno. Bitno je da se to dogodi što prije.