Hrvatski građani prvi put shvaćaju što znači biti izložen tečajnom riziku. Naime, u tri godine rata stambenog kredita u švicarskim francima narasla je tisuću kuna, od čega samo u ovoj godini od 400 do 500 kuna, upozorava Novi list.

Franak je u četvrtak prema kuni ojačao za novih 0,85 posto, pa sada srednji tečaj iznosi rekordnih 5,47 kuna za franak. Tko je nekakav prosječni stambeni kredit u švicarskim francima podignuo sredinom 2007., kada su franci bili iznimno popularni zbog nešto nižih kamata, sada ima ratu veću za cijelih tisuću kuna, a najveći skok desio se upravo od kraja prošle te u ovoj godini.

Prema srednjem tečaju HNB-a, u srpnju 2007. franak je vrijedio 4,4 kune, što znači da je 100 tisuća franaka bilo oko 440 tisuća kuna, a sada kada se tečaj popeo na skoro 5,5 kuna, protuvrijednost tog iznosa je oko 550 tisuća kuna, što je skok veći od 100 tisuća kuna, a s takvim rastom glavnice, rastu i rate kredita.

Primjerice, prema kreditnim kalkulatorima banaka, rata kredita od 100 tisuća franaka na rok otplate od 20 godina uz kamatnu stopu od oko 6 posto iznosi 716 franaka. Prije tri godine rata je dakle u kunskoj protuvrijednosti iznosila 3.150 kuna, ali kad se oduzme i razlika u kamatnoj stopi koja se u međuvremenu povećala, anuitet je bio i niži, oko 2.900 kuna.

Sa sadašnjim pak tečajem spomenuta rata u kunama iznosi nešto manje od 4.000 kuna. Razlika je dakle samo po osnovu tečaja oko tisuću kuna, a s kamatnim prirastom (s oko 4 na oko 6 posto godišnje kamate) i premašuje taj iznos, piše Novi list.

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da su i HNB i ekonomisti svojevremeno upozoravali na pojačani tečajni rizik kod kredita u francima, no ljudi su ih ipak dizali. Šantić ne očekuje daljnja veća odstupanja po osnovi tečaja, jer je, kaže, sve je očitije da je jaki franak počeo ugrožavati švicarsko gospodarstvo. Stoga bi i hrvatski građani koji imaju obveze u francima možda ipak mogli malo odahnuti, zaključio je.