Hrvatska narodna banka kupila je od banaka 87,1 milijun eura po cijeni od 7,384676 kuna za euro čime je bankama na račune poslala 643 milijuna kuna. Kuna je jačala prema euru, pa je u tom smislu intervencija HNB-a jasna. S druge strane, prodajom blagajničkih zapisa 8. svibnja HNB je povukao s računa bankovnog sektora 387 milijuna kuna. Hrvatska je narodna banka na isti način intervenirala i 26. travnja izvanrednom aukcijom, kad je – zapazivši obilje kuna u bankama – prodala oko 600 milijuna kuna blagajničkih zapisa, a viceguverner HNB-a Relja Martić najavio je za mjesec dana redovite tjedne aukcije blagajničkih zapisa. Ove su informacije izuzetno važne mirovinskim fondovima u drugom stupu, koji su nedavno dobili na svoje račune ukupno prvo 311 milijuna kuna, a i poslije je nešto kapalo (objavljeno je 22 milijuna kuna), jer je i taj novac s računa HNB-a (Hagene, Ministarstva financija) ušao u sustav. Naime, fondovi su kupovali državne obveznice s valutnom klauzulom po povoljnoj cijeni, ali ipak višoj od nominale. Ovaj će im tjedan biti ponuđene desetogodišnje obveznice po cijeni zacijelo nižoj od nominale (150 milijuna eura) i s atraktivnom kamatom (6,785). Fondovima koji su kupili obveznice, a morali su, jer ne smiju imovinu držati u kratkoročnim papirima, važno je da kuna ne jača (što je sad HNB zaustavio) kako ne bi kod prodaje obveznica i kupnje novih gubili. Naravno, osim tečaja još sve ovisi o cijeni, kamati… U svakom slučaju, bilo bi dobro kad bi fondovi dnevno objavljivali vrijednost svojih udjela, da znamo kako stoji naš novac, neki od njih su za to čak pokazali i volju, unatoč činjenici da to nije zakonska obaveza, ali se nešto zakompliciralo na relaciji između banaka skrbnika, koje izračunavaju vrijednosti udjela, i Regosa, koji obavještava o novim članovima, izlasku članova… To nam je potvrđeno iz više fondova, no Regos tvrdi da je sve pod apsolutnom kontrolom.